Zamislite ovo: radite do 72. godine, a vaša penzija skače za čak 37,8%! Da, dobro ste pročitali. Hrvatska je odlučila da stariji radnici ne moraju se povlačiti sa tržišta rada sa 65 godina, već mogu nastaviti raditi i primati penziju, i to ne bilo kakvu, već sa značajnim povećanjem. Ali, je li ovo spas ili zamka?
Rad do 72. godine? Da, ali…
Nove izmjene zakona o penzijskom osiguranju omogućavaju radnicima da rade i nakon 65. godine, bez ograničenja na pet godina produženog rada, što je ranije bio maksimum. Sada, ako odlučite raditi do 68. ili čak 72. godine, vaša penzija može biti veća i do 37,8% u odnosu na penziju koju biste dobili ako biste se penzionisali sa 65 godina.
Pola penzije i puno radno vrijeme – kako to funkcioniše?
Ranije je bilo moguće raditi samo skraćeno radno vrijeme i primati punu penziju. Sada je dozvoljeno raditi puno radno vrijeme i primati polovinu penzije. Hrvatski zavod za penzijsko osiguranje očekuje da će do 2025. godine oko 8% penzionera iskoristiti ovu mogućnost.
Bonifikacije bez ograničenja – ali ko može izdržati?
Prethodno je maksimalno povećanje penzije bilo 27%, a sada nema ograničenja. Svako ko nastavi raditi nakon 65. godine može računati na povećanje penzije, bez obzira na dužinu radnog staža. Na primjer, ako imate 30 godina radnog staža i radite još tri godine, dobit ćete 16,2% veću penziju.
Da li je ovo stvarno dobra vijest?
S jedne strane, povećanje penzija i mogućnost rada može biti dobro za one koji žele i mogu raditi duže. Ali, šta sa onima koji nemaju tu sreću? Da li je ovo samo način da se država oslobodi obaveze da isplaćuje veće penzije? Da li će stariji radnici biti pod pritiskom da rade duže jer nemaju izbora?
Kritike i rizici
Opozicija i predstavnici penzionera upozoravaju da penzija treba biti zasnovana na doprinosima punog radnog vremena, te da nema smisla uskraćivati polovinu penzije onima koji rade puno radno vrijeme. Također, postoji bojazan da će se povećanjem radnog vijeka povećati pritisak na tržište rada i smanjiti mogućnosti za mlađe generacije.
Šta kažu brojke?
Vlada procjenjuje da će ove izmjene povećati prosječnu penziju za oko 40 eura, a cilj je da prosječna penzija do 2030. godine dostigne oko 600 eura.
Zaključak
Hrvatska je napravila veliki korak u reformi penzijskog sistema, ali pitanje je da li je to korak u pravom smjeru ili samo privremeno rješenje koje će donijeti nove probleme. Rad do 72. godine zvuči kao noćna mora za mnoge, a povećanje penzije od 40 eura možda neće biti dovoljno da nadoknadi godine dodatnog rada i potencijalni pad kvaliteta života.
A vi? Da li biste radili do 72. godine za 37% veću penziju? Ili je ovo samo još jedan trik da se starije natjera da rade dok ne padnu? Bacite komentar, da vidimo ko je za, a ko protiv ove penzijske revolucije!
