Izvještaj međunarodne organizacije KidsRights pokazuje da je Crna Gora pala za osam mjesta na globalnom indeksu dječijih prava, zauzimajući 47. mjesto. Najveći pad zabilježen je u oblasti zdravstvene zaštite djece, gdje je Crna Gora svrstana u četvrti klaster, zajedno sa zemljama poput Indonezije i Nepala. Zabilježen je pad stope imunizacije, sa samo oko 22% djece rođene 2020. godine koja su primila prvu dozu MMR vakcine, što je najniži procenat u Evropi. Također, primijećen je porast smrtnosti odojčadi i djece do pet godina. Izvještaj ističe i rast problema mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata, sa povećanim stopama samoubistava. Indeks dječijih prava mjeri ostvarivanje prava djeteta u pet oblasti, uključujući život, zdravlje, obrazovanje, sistem zaštite i klimatske promjene. Crna Gora je zabilježila i pad u indeksu klimatskih promjena, što dodatno utiče na prava djece. Institucije zaštitnika ljudskih prava upozoravaju na ozbiljnost situacije i potrebu za hitnim mjerama.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi izvori naglašavaju društvene i zdravstvene posljedice pada obuhvata vakcinom i rasta smrtnosti djece u Crnoj Gori. Ističu sistemske propuste u zdravstvenoj zaštiti, potrebu za većom državnom intervencijom i važnost rješavanja problema mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata. Također, ukazuju na utjecaj klimatskih promjena na prava djece i pozivaju na sveobuhvatne socijalne politike za zaštitu ranjivih grupa.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o padu Crne Gore na Indeksu dječijih prava i smanjenju stope vakcinacije fokusirajući se na podatke i zvanične izjave. Predstavljaju problem kao pitanje javnog zdravlja koje zahtijeva koordinirane napore državnih institucija i međunarodnih organizacija. Narativ je uravnotežen, priznajući izazove, ali i ističući postojeće napore za poboljšanje zdravlja i prava djece.
Desno: Desničarski izvori mogu se fokusirati na odgovornost državnih politika i upravljanja u Crnoj Gori, ukazujući na neefikasnost ili loše upravljanje koje je dovelo do pada obuhvata vakcinom i povećanja smrtnosti djece. Mogu naglašavati potrebu za reformama, boljim upravljanjem i eventualno kritikovati međunarodne organizacije ili vanjske utjecaje. Narativ može istaknuti ličnu odgovornost i ulogu porodica u zdravlju djece.
