Glavna tema članka odnosi se na otpornost demokratije u Crnoj Gori u uslovima političke polarizacije i populizma. Različiti sagovornici iz oblasti politike, akademije i civilnog društva ističu da crnogorsko društvo nema konsenzus o pravcu kretanja, što ugrožava društvenu koheziju i kvalitet demokratije. Naglašava se potreba za jačanjem civilnog društva, transparentnošću institucija i prevazilaženjem blokada koje usporavaju reforme, naročito izbornu reformu. Također, ukazuje se na političke tenzije, kontrolu medija i nedostatak efikasnih institucija kao ključne izazove. Ovaj problem je prepoznat i u političkim analizama koje ukazuju na prisustvo veto igrača i polarizaciju koja sprečava napredak.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi izvori naglašavaju potrebu jačanja civilnog društva i demokratskih institucija za otpornost na populizam i političku polarizaciju. Ističu važnost učešća građana i kritikuju uticaj veto igrača i političkih elita koje blokiraju reforme. Narativ se fokusira na društvenu koheziju i zaštitu demokratskih prava.
Centar: Centristički izvori predstavljaju uravnotežen pogled priznajući izazove političke polarizacije i institucionalnih slabosti u Crnoj Gori. Naglašavaju važnost dijaloga između političkih aktera i civilnog društva za pronalaženje konsenzusa i napredak reformi, naročito izborne reforme. Narativ je pragmatičan, fokusiran na potrebu institucionalne otpornosti i demokratske stabilnosti.
Desno: Desničarski izvori često ističu prijetnje koje predstavljaju političke elite i veto igrači koji se vide kao prepreke napretku i reformama. Mogu naglašavati nacionalni identitet i skepticizam prema vanjskim utjecajima poput Evropske unije. Narativ ponekad ističe neuspjehe trenutnog političkog sistema i poziva na jaču upravu i vladavinu prava.
