Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju praznik Silaska Svetog Duha, poznat kao Duhovi ili Trojice, koji pada pedesetog dana nakon Vaskrsa. Praznik označava trenutak kada je Sveti Duh sišao na apostole, što se smatra rođendanom hrišćanske crkve. Običaji uključuju ukrašavanje crkava i domova cvijećem i zelenilom, nošenje vjenčića od ljekovitog bilja kao duhovnu zaštitu, kao i organizovanje litija i molitvi za rodnu godinu i Božju zaštitu. Narodna vjerovanja nalažu da se tokom praznika ne rade teški poslovi, a u nekim krajevima Srbije strogo je zabranjeno raditi bilo kakve kućne poslove. Praznik traje tri dana, a cijela sedmica nakon praznika naziva se trapava sedmica, tokom koje se ne posti.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori ističu kulturne i zajedničke aspekte praznika Duhova, naglašavajući važnost tradicije, okupljanja zajednice i očuvanja vjerskih običaja. Također se fokusiraju na društvenu koheziju i duhovno blagostanje koje takva proslava donosi vjernicima.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o prazniku na činjeničan i neutralan način, fokusirajući se na vjerski značaj Silaska Svetog Duha kao rođendana hrišćanske crkve, historijske korijene običaja i tipične prakse vjernika. Pružaju uravnotežen prikaz bez jakog ideološkog okvira.
Desno: Desno orijentisani izvori često naglašavaju vjerski i nacionalni identitet praznika, ističući ulogu Srpske pravoslavne crkve u očuvanju srpskog kulturnog naslijeđa. Mogu naglasiti strogo poštivanje tradicije i duhovnu disciplinu, ponekad predstavljajući praznik kao simbol nacionalnog jedinstva i vjere.
