Sukob između Izraela i Irana dramatično je eskalirao posljednjih dana, sa izraelskim zračnim napadima na iranske nuklearne i vojne ciljeve, uključujući državnu televiziju u Teheranu, i iranskim raketnim napadima na izraelske gradove i infrastrukturu. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da Iran ne želi širiti rat, ali će odgovoriti na svaki napad proporcionalno. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nije isključio mogućnost atentata na iranskog vrhovnog vođu, tvrdeći da bi to okončalo sukob. Dok se međunarodna zajednica, uključujući G7, zalaže za deeskalaciju i diplomatska rješenja, američki predsjednik Donald Trump odbio je potpisati zajedničku izjavu o sukobu. Evakuacije stranih državljana iz Izraela i Irana su u toku zbog sigurnosnih razloga. Sukob je izazvao brojne žrtve na obje strane i povećao tenzije u regiji, sa upozorenjima o mogućim daljim vojnim akcijama i diplomatskim posljedicama.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi izvori naglašavaju humanitarni utjecaj sukoba, kritikujući vojnu agresiju sa obje strane i ističu potrebu za diplomatskim rješenjima i deeskalacijom. Često kritikuju izraelske vojne akcije kao nesrazmjerne i pozivaju na međunarodnu intervenciju radi zaštite civila i promocije mirovnih pregovora.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama sukoba sa fokusom na uravnoteženo izvještavanje, predstavljajući izjave i izraelskih i iranskih zvaničnika, i ističu međunarodne diplomatske napore poput onih G7 i Turske. Naglašavaju složenost sukoba i rizike eskalacije, pozivajući na uzdržanost i pregovore.
Desno: Desničarski izvori naglašavaju pravo Izraela na samoodbranu od iranske agresije i prijetnju koju predstavlja iranski nuklearni program. Ističu izraelske vojne uspjehe i legitimnost preventivnih udara. Neki desničarski narativi podržavaju snažne vojne akcije, uključujući ciljana ubistva, radi neutralizacije prijetnji i osiguranja nacionalne sigurnosti.
