Inflacija u Hrvatskoj u 2025. godini bilježi ubrzani rast, sa stopom od 3,5% u maju, što je povećanje u odnosu na aprilskih 3,2%. Hrvatska se nalazi među zemljama eurozone sa najvišom inflacijom, odmah iza Estonije i na istoj stopi kao Slovačka. Cijene hrane, pića, duhana i usluga značajno su porasle, što utiče na svakodnevne troškove građana. Bivši poduzetnik Gordan Maras ističe da su cijene u centru Zagreba drastično porasle, navodeći primjer da je kafa i dvije kugle sladoleda koštale 8,10 eura, dok su prije uvođenja eura veliki ćevapi i dvije pive koštali 60 kuna. Ekonomski analitičari upozoravaju da je rast cijena posljedica viših plata i spremnosti potrošača da plaćaju više, dok vlada nema direktne mehanizme kontrole cijena kao u prošlosti. Inflacija u Hrvatskoj je znatno viša od prosjeka eurozone, gdje je stopa inflacije u maju iznosila 1,9%, što dodatno opterećuje domaću ekonomiju i standard građana.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju utjecaj inflacije na obične građane, ističući rast troškova života i teret za radnike i potrošače. Često kritikuju državne politike zbog nedovoljne zaštite potrošača od rasta cijena i naglašavaju potrebu za snažnijim socijalnim mjerama za ublažavanje efekata inflacije.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na ekonomske podatke i širi kontekst inflacije unutar eurozone. Predstavljaju uravnotežene stavove, priznajući da je inflacija složen problem pod utjecajem globalnih i lokalnih faktora, uključujući rast plata i tržišne dinamike, te predlažu umjerene državne intervencije za poticanje proizvodnje i konkurencije.
Desno: Desno orijentisani izvori naglašavaju ličnu odgovornost i tržišne sile, sugerirajući da je inflacija dijelom posljedica povećane potrošnje i rasta plata. Često se zalažu protiv direktne kontrole cijena od strane države, zagovarajući slobodno tržište i upozoravajući na prekomjernu regulaciju koja može ugušiti ekonomski rast.
