Sukob između Izraela i Irana eskalirao je nizom vazdušnih udara i raketnih napada. Izrael je izveo precizne vazdušne napade na iranske nuklearne objekte, uključujući postrojenja za obogaćivanje uranijuma u Natanzu i Fordou, kao i na vojne ciljeve i naučnike povezane sa nuklearnim programom Irana. Iran je odgovorio raketnim napadima na izraelske gradove, pri čemu je bilo žrtava i povrijeđenih. Ovaj sukob izazvao je zabrinutost zbog širenja sukoba na Bliskom istoku. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da će Izrael nastaviti napade na iranske ciljeve dok god je to potrebno, dok iranski zvaničnici negiraju razvoj nuklearnog oružja, ali su spremni na odmazdu. Analize ukazuju da je Izrael izveo preventivne napade kako bi spriječio Iran u razvoju nuklearnog oružja, dok Iran nastavlja svoj program uprkos međunarodnim sankcijama i pritiscima. Sukob je izazvao međunarodne reakcije i zabrinutost zbog moguće eskalacije.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi izvori naglašavaju humanitarni utjecaj sukoba, ističući civilne žrtve i rizike eskalacije na Bliskom istoku. Često pozivaju na diplomatska rješenja i kritikuju vojne akcije obje strane, naglašavajući potrebu za međunarodnom medijacijom i mirom.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o sukobu fokusirajući se na strateške i sigurnosne aspekte. Prikazuju uravnotežene informacije o izraelskim zračnim udarima i iranskim odgovorima, ističući složenost nuklearnog programa i regionalne sigurnosne implikacije. Naglašavaju službene izjave i međunarodne reakcije bez jake pristranosti.
Desno: Desničarski izvori naglašavaju pravo Izraela na samoobranu i prijetnju koju predstavlja iranski nuklearni program. Često prikazuju izraelske vojne akcije kao nužne preventivne udare kako bi se spriječilo da Iran dođe do nuklearnog oružja. Također ističu iransku podršku terorizmu i kritikuju međunarodne aktere koji se smatraju popustljivima prema Iranu.
