Sukob između Izraela i Irana eskalirao je u masovne raketne napade i vazdušne udare, pri čemu je poginulo i ranjeno mnogo ljudi u Izraelu, posebno u Tel Avivu, Jerusalemu i Haifi. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu istakao je da je cilj spriječiti nuklearni holokaust i optužio Iran za razvoj nuklearnog oružja. Iran je odgovorio raketnim napadima u okviru operacije „Pravo obećanje 3“, dok su međunarodne reakcije podijeljene. Na samitu G7 u Kanadi sukob je dominirao diskusijama, sa pozivima na uzdržanost i smirivanje situacije, ali i podrškom izraelskim napadima od strane nekih lidera. Regionalna i globalna stabilnost su ugrožene, a tenzije između dvije zemlje i dalje rastu.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju humanitarni utjecaj sukoba, ističući civilne žrtve i rizike eskalacije. Često pozivaju na diplomatska rješenja i kritikuju vojnu agresiju sa obje strane. Narativ uključuje zabrinutost za regionalnu stabilnost i opasnosti od nuklearnog naoružanja.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama sukoba sa fokusom na tok događaja, zvanične izjave i međunarodne diplomatske reakcije. Prikazuju uravnotežene stavove, priznajući sigurnosne zabrinutosti Izraela i odbrambenu retoriku Irana, uz napomenu o globalnim implikacijama i pozivima na uzdržanost svjetskih lidera.
Desno: Desno orijentirani izvori naglašavaju pravo Izraela na samoodbranu i prijetnju koju predstavlja iranski nuklearni program. Ističu izraelske vojne akcije kao neophodne za sprječavanje nuklearnog holokausta i često prikazuju Iran kao agresora koji krši međunarodno pravo. Podrška snažnim vojnim odgovorima i kritika iranskih regionalnih aktivnosti su česte teme.
