Ivana Bodrožić na Festivalu evropske kratke priče govorila je o ulozi književnosti kao ogledalu društva koje može mijenjati svijet, ali i učvršćivati stereotipe. Kritizirala je pojam ženskog pisma, naglašavajući da književnost ne treba dijeliti na mušku i žensku jer to umanjuje vrijednost ženskog stvaralaštva. Posebno je govorila o temi abortusa kao relevantnoj ženskoj temi koja se tek nedavno počela artikulisati u književnosti. Naglasila je da nejednakost oblikuje društvo i da muškarci često nisu upoznati sa ženskim iskustvima, što se odražava i u donošenju odluka poput onih u Ustavnom sudu. Bodrožić je istakla važnost empatije i tradicije u pisanju, kao i disciplinu i zanatske vještine potrebne za stvaranje književnosti. Festival je također uključivao razgovore i čitanja s drugim autorima.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani mediji ističu Bodrožićinu kritiku rodne nejednakosti u književnosti i društvu, naglašavajući važnost ženskih glasova i iskustava, posebno na teme poput abortusa. Fokusiraju se na društvenu kritiku i poziv na veću empatiju i uključivanje ženskih perspektiva u kulturne i pravne sfere.
Centar: Centristički izvori predstavljaju Bodrožićine stavove kao uravnotežen odraz uloge književnosti u društvu, priznajući njenu moć da reflektira i oblikuje društvene norme. Ističu važnost tradicije i zanata u pisanju, te evoluciju artikulacije ženskih iskustava u književnosti bez jakog ideološkog okvira.
Desno: Desno orijentisani mediji mogu se fokusirati na Bodrožićin naglasak na tradiciju, disciplinu i zanat u književnosti, moguće umanjujući rodnu kritiku ili je predstavljajući kao kulturnu diskusiju, a ne političku. Mogu naglasiti važnost univerzalnih književnih vrijednosti nad identitetskim kategorizacijama.
