U Zagrebu je održan Marš za Palestinu, protestni skup kojim su učesnici izrazili bijes i tugu zbog genocida u Gazi koji traje više od 19 mjeseci. Organizatori su istakli da šutnja hrvatske vlade nije neutralna, već aktivan izbor koji izdaje vrijednosti na kojima je Hrvatska nastala. Protestanti su kritikovali izraelske napade i pozvali hrvatsku vladu da prekine svaku podršku Izraelu, uključujući vojni embargo i prekid saradnje. Marš je označen kao čin solidarnosti i političkog pritiska protiv šutnje i oportunizma. Vijesti o maršu prenose različiti mediji, s naglaskom na zahtjeve za sankcijama i prekidom oružanih isporuka Izraelu. S druge strane, neki izvještaji fokusiraju se na sigurnosnu situaciju hrvatskih diplomata u Izraelu i Iranu, te na diplomatske napore za deeskalaciju sukoba između Irana i Izraela.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani mediji naglašavaju humanitarnu krizu u Gazi, prikazuju sukob kao genocid i ističu moralnu odgovornost hrvatske vlade da prekine podršku Izraelu. Fokusiraju se na solidarnost s Palestincima, pozivaju na sankcije Izraelu i kritikuju šutnju vlade kao saučesništvo.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o događajima faktualno, pokrivajući protest i zahtjeve organizatora bez jakog uređivačkog stava. Također uključuju informacije o sigurnosti hrvatskih diplomata i diplomatskim naporima za deeskalaciju napetosti između Irana i Izraela, pružajući uravnotežen prikaz složene situacije.
Desno: Desno orijentisani mediji više se fokusiraju na sigurnosne aspekte, poput povreda hrvatskih diplomata u Izraelu i Iranu, te šire geopolitičke implikacije sukoba između Irana i Izraela. Mogu umanjiti značaj protesta koji sukob prikazuje kao genocid i naglašavaju podršku hrvatske vlade Izraelu kao strateški izbor.
