Izraelsko-iranski sukob eskalirao je novim talasom raketnih udara i vazdušnih napada. Iran je lansirao stotine balističkih raketa na različite ciljeve širom Izraela, uključujući Tel Aviv, Haifu i Jerusalim, pri čemu je najmanje četiri osobe poginulo, a desetine su ranjene. Izrael je odgovorio vazdušnim napadima na iranske vojne i nuklearne ciljeve, tvrdeći da je cilj spriječiti razvoj nuklearnog oružja u Iranu. Napadi su izazvali široku međunarodnu zabrinutost, dok su SAD i druge sile pozvale na diplomatsko rješenje sukoba. Iranski zvaničnici negiraju namjeru razvoja nuklearnog oružja i optužuju Izrael i SAD za eskalaciju sukoba. Ova konfrontacija se odvija u kontekstu strateškog partnerstva Irana i Rusije, kao i globalnih geopolitičkih tenzija u regiji Bliskog istoka.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi mediji ističu ljudske žrtve sukoba, naglašavajući civilne žrtve i humanitarni utjecaj raketnih udara. Često pozivaju na diplomatska rješenja i kritikuju vojne eskalacije obje strane. Narativ može uključivati skepticizam prema američkim i izraelskim vojnim akcijama i njihovoj ulozi u zaoštravanju tenzija.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama sukoba s fokusom na uravnoteženo izvještavanje, predstavljajući izjave i izraelskih i iranskih dužnosnika. Naglašavaju strateške i geopolitičke implikacije sukoba, uključujući ulogu globalnih sila poput SAD-a i Rusije. Fokus je na složenosti situacije i hitnoj potrebi za diplomatskim angažmanom.
Desno: Desničarski mediji naglašavaju pravo Izraela na samoodbranu od iranske agresije i prijetnju koju predstavlja iranski nuklearni program. Često ističu iranske raketne napade kao terorističke akte i naglašavaju važnost snažnih vojnih odgovora. Narativ podržava izraelske mjere sigurnosti i može prikazivati Iran kao glavnog agresora koji destabilizira regiju.
