Hrvatska uvodi strože kriterije za dopunski rad ljekara u javnom i privatnom sektoru. Novi pravilnik predviđa kontrolu dužine lista čekanja u matičnim ustanovama, radno vrijeme, radno mjesto i druge faktore. Ljekarima koji imaju rukovodeće funkcije ili naučna zvanja mogu biti negativno bodovani. Dopuštenje za dopunski rad može se izdati samo za jednu ustanovu na godinu dana, a ljekar mora imati najmanje pet godina radnog staža u traženoj djelatnosti. Cilj je povećati transparentnost, kontrolu i zaštitu javnog zdravstva, kao i smanjiti liste čekanja. Postoje različita mišljenja o pravilniku, sa nekim koji smatraju da neće značajno uticati na liste čekanja, dok drugi pozdravljaju dodatne mehanizme kontrole.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju potrebu zaštite javnog zdravstva i osiguravanja transparentnosti i pravičnosti u dopunskom radu ljekara. Fokusiraju se na potencijalne koristi smanjenja lista čekanja i sprječavanja sukoba interesa između javnog i privatnog sektora. Također se razmatraju zabrinutosti u vezi s pravima ljekara i opterećenjem posla.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o novom pravilniku kao o uravnoteženom pristupu upravljanju dopunskim radom ljekara, ističući ciljeve transparentnosti, kontrole i smanjenja lista čekanja. Predstavljaju stavove različitih dionika uključujući zdravstvene vlasti, direktore bolnica i ljekarske komore, reflektirajući pragmatičnu perspektivu o provedbi i izazovima pravilnika.
Desno: Desno orijentisani izvori fokusiraju se na aspekte regulatorne kontrole i odgovornosti, podržavajući stroži nadzor dopunskog rada ljekara kako bi se spriječile zloupotrebe i neučinkovitost. Naglašavaju važnost zaštite javnog zdravstva i osiguravanja da ljekari ispunjavaju svoje obaveze u javnim ustanovama prije nego što se bave privatnom praksom.
