Tema neradne nedjelje u Crnoj Gori izaziva značajne političke i društvene debate. Sa jedne strane, vlast najavljuje skraćenje radnog vremena i podržava neradnu nedjelju kao dan za porodicu i odmor, dok poslodavci i neki politički akteri ističu ekonomske troškove i moguće povećanje cijena. Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak ocjene ustavnosti zabrane rada nedjeljom u trgovinama, što dodatno komplikuje situaciju. Sindikati i poslodavci su pokušali postići kompromis, ali političke tenzije i neslaganja u parlamentu usporavaju donošenje konačnih odluka. Ova tema se prati i kroz prizmu evropskih iskustava i zakonodavnih praksi, dok se u javnosti vodi debata o ravnoteži između prava radnika i ekonomskih interesa. Ustavni sud je suočen sa kapacitetnim problemima, a političke igre dodatno otežavaju pronalaženje trajnog rješenja.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju važnost zaštite prava radnika na odmor i porodično vrijeme, podržavajući neradnu nedjelju kao društveno dobro. Ističu koristi za kvalitet života radnika i kritikuju ekonomske argumente poslodavaca kao prioritet profita nad ljudima. Također naglašavaju potrebu za socijalnim dijalogom i fer kompromisima.
Centar: Centristički izvori prikazuju uravnotežen pogled, priznajući i društvene koristi neradne nedjelje i ekonomske zabrinutosti preduzeća. Izvještavaju o pravnim i ustavnim izazovima, pokušajima kompromisa između sindikata i poslodavaca, te političkom zastoju u parlamentu. Fokusiraju se na proceduralne aspekte i potrebu za održivim rješenjima.
Desno: Desno orijentisani izvori fokusiraju se na ekonomski utjecaj neradne nedjelje, ističući povećane troškove za preduzeća, moguće poskupljenje za potrošače i rizik od gubitka radnih mjesta. Često kritikuju vladu zbog nametanja ograničenja preduzetništvu i ističu ustavne izazove kao odbranu poslovnih sloboda. Mogu dovoditi u pitanje efikasnost zakona i zagovarati tržišno orijentisane politike.
