Gojaznost u Hrvatskoj više nije tiha epidemija, već ozbiljan javnozdravstveni problem koji pogađa 65% odraslih i svako treće dijete. Ministarstvo zdravstva ističe potrebu hitnog strateškog djelovanja kroz prevenciju, pravilnu ishranu, tjelesnu aktivnost i destigmatizaciju prekomjerne tjelesne težine. Preventivni zdravstveni pregledi pokazuju da je prekomjerna tjelesna težina jedan od tri osnovna faktora rizika, zajedno sa povišenim krvnim pritiskom i povišenim masnoćama u krvi. Vlada je donijela akcijski plan za prevenciju gojaznosti koji obuhvata sve životne dobi, od novorođenčadi do starijih osoba. Potrebno je uključiti sve nivoe društva u borbu protiv ovog problema kako bi se smanjio teret hroničnih nezaraznih bolesti i produžili zdravi životni vijekovi građana.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani mediji ističu društvene uzroke gojaznosti, naglašavajući potrebu za sistemskim promjenama u politici ishrane, povećanjem javnih ulaganja u zdravstvo i rješavanjem nejednakosti koje doprinose gojaznosti. Fokusiraju se na destigmatizaciju i inkluzivne strategije promocije zdravlja.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o gojaznosti kao značajnom javnozdravstvenom problemu, fokusirajući se na državne strategije, preventivne mjere i važnost edukacije i tjelesne aktivnosti. Predstavljaju uravnotežene stavove o potrebi multisektorske suradnje i politika zasnovanih na dokazima.
Desno: Desno orijentisani mediji mogu naglašavati ličnu odgovornost i životne izbore u rješavanju problema gojaznosti, ponekad ističući ekonomski utjecaj gojaznosti na zdravstveni sistem. Također mogu naglasiti važnost porodičnih i zajedničkih vrijednosti u promociji zdravih navika.
