Cijene nafte porasle su najbržim tempom u posljednje tri godine, dostigavši 78,50 dolara po barelu brent sirove nafte, usljed eskalacije sukoba između Izraela i Irana na Bliskom istoku. JP Morgan upozorava na mogućnost globalne naftne krize sa šansom od 17%. Napadi Irana na izraelska nuklearna postrojenja i strah od blokade Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi značajan dio svjetske naftne i gasne trgovine, izazvali su paniku na tržištima. Evropske cijene gasa također su porasle. Investitori se preusmjeravaju ka sigurnim lukama, dok analitičari upozoravaju na moguće daljnje poskupljenje nafte. Ova situacija dodatno komplikuje globalnu ekonomiju koja je već pogođena ratom u Ukrajini i trgovinskim tenzijama.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju geopolitičke tenzije i ljudske žrtve sukoba između Izraela i Irana, ističući rizike eskalacije i utjecaj na globalna tržišta i obične ljude. Često kritikuju ulogu zapadnih sila u pogoršanju sukoba i naglašavaju potrebu za diplomatskim rješenjima kako bi se izbjegle daljnje ekonomske i humanitarne krize.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na faktografsko izvještavanje o rastu cijena nafte i ekonomskim implikacijama napetosti na Bliskom istoku. Pružaju uravnotežen prikaz utjecaja sukoba na globalna energetska tržišta, poremećaje u lancima opskrbe i inflatorne pritiske, uz napomenu o reakcijama financijskih institucija i vlada na stabilizaciju tržišta.
Desno: Desno orijentisani izvori ističu sigurnosne prijetnje koje predstavljaju iranske nuklearne ambicije i agresivne akcije, podržavajući pravo Izraela na odbranu. Naglašavaju strateški značaj Hormuškog tjesnaca i kritikuju iranske provokacije kao destabilizirajuće za globalne energetske zalihe. Ekonomski utjecaji često se prikazuju u kontekstu nacionalne sigurnosti i potrebe za snažnim odbrambenim politikama.
