U svijetu gdje digitalne nejednakosti i geopolitičke tenzije rastu kao gljive poslije kiše, interoperabilnost plaćanja nije samo fraza iz ekonomskog žargona – to je pitanje života i smrti za finansijsku budućnost Bosne i Hercegovine i regije! Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, Irena Radović, jasno je poručila sa godišnje skupštine Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Bazelu: interoperabilnost plaćanja je strateški imperativ. Da, dobro ste pročitali – dok svijet tone u fragmentaciju i digitalne podjele, Bosna i Hercegovina se bori da izgradi inkluzivnu, otpornu i modernu finansijsku infrastrukturu koja će omogućiti brže, sigurnije i jeftinije transakcije.
Radović je istakla da je uvođenje nacionalne platforme instant plaćanja TIPS-Klon, u saradnji sa Bankom Italije i Evropskom centralnom bankom, ključni projekat koji će Bosni i Hercegovini omogućiti da se integriše u finansijski ekosistem EU. Ovo nije samo tehnički detalj – to je prilika da građani i privreda dobiju pristup konkurentnim i dostupnim finansijskim uslugama, što je vitalno za ekonomski rast i otpornost, naročito za manje, otvorene ekonomije poput naše.
Na okruglom stolu u Bazelu razgovaralo se o prekograničnim instant plaćanjima i jačanju međunarodne saradnje radi unapređenja efikasnosti i sigurnosti transakcija. U svijetu gdje trgovinske tenzije i neizvjesnost bacaju sjenu na globalnu ekonomiju, pažljivo kalibrisanje politika centralnih banaka i modernizacija finansijskih sistema nisu luksuz, već nužnost.
Banka za međunarodna poravnanja, osnovana davne 1930. godine, najstarija je međunarodna finansijska institucija koja okuplja guvernere centralnih banaka širom svijeta. Bosna i Hercegovina aktivno učestvuje u radu BIS-a, doprinoseći regionalnoj i evropskoj integraciji i institucionalnoj modernizaciji.
Ako mislite da je ovo samo još jedna dosadna priča o bankama i finansijama, razmislite ponovo! U eri digitalnih ratova, ekonomskih sankcija i geopolitičkih lomova, sposobnost da šaljete i primate novac brzo i sigurno preko granica može biti razlika između prosperiteta i stagnacije. A Bosna i Hercegovina? Mi smo na pragu velike promjene, ali i velikih izazova. Hoćemo li uspjeti da uhvatimo korak sa svijetom ili ćemo ostati zaglavljeni u digitalnom mraku?
I dok se globalni giganti bore za prevlast u digitalnim finansijama, mi ovdje u Bosni i Hercegovini moramo se pitati: da li je naša infrastruktura spremna za budućnost? Da li će naši građani imati koristi od ovih promjena ili će opet ostati na marginama?
Ako imate mišljenje o tome kako digitalna revolucija mijenja naš svijet ili ste već iskusili prednosti ili probleme instant plaćanja, bacite komentar dole. Neka se čuje glas naroda – jer u digitalnom dobu, svaka transakcija je priča za sebe!