Ljudi i događaji: Šta se desilo 19. i 21. jula kroz vijekove?

Vatra, umjetnost i historija: Šta se krije iza 19. i 21. jula?

Jeste li znali da je 19. jula Rim skoro izgorio do temelja? Da, 64. godine prije nove ere, dvije trećine Rima bilo je u plamenu! Car Neron, umjesto da pokuša spasiti grad, okrivio je hrišćane i započeo jedan od prvih progona u historiji. Je li to bio samo izgovor ili hladnokrvna politika? Vi odlučite.

Ali to nije sve! Tog dana rođen je i Edgar Degas, francuski slikar i vajar, poznat po svojim balerinama i kupačicama koje su ovjekovječile pokret i ljepotu ljudskog tijela. Njegova umjetnost i danas oduševljava.

U Crnoj Gori, 19. jula donesena je važna odluka o osnivanju crnogorske banke u Cetinju, što je bio veliki korak u finansijskoj nezavisnosti zemlje. Na tom skupu, pod predsjedavanjem Gavra Vukovića i organizacijom Lazara Mijuškovića, izabran je odbor koji je trebao pripremiti osnivanje banke. Također, general Anto Gvozdenović postavljen je za crnogorskog ambasadora u Washingtonu, što je značajan diplomatski potez.

Isti dan, lideri Jugoslavije, Indije i Egipta – Tito, Nehru i Naser – potpisali su Brionsku deklaraciju, koja je označila početak Pokreta nesvrstanih zemalja. Ovaj pokret bio je ključan u hladnoratovskoj politici, jer je nastojao ostati nezavisan od velikih blokova.

Znate li da su 22. olimpijske igre otvorene baš 19. jula u Moskvi? Ali, nije sve bilo slavlje – oko 40 zemalja bojkotovalo je igre kao protest protiv sovjetske intervencije u Avganistanu. Sljedeće igre u Los Angelesu uzvratile su istom mjerom, bojkota zemalja istočnog bloka. Sport i politika, vječna saputnica.

S druge strane, 21. jula nije ništa manje bogat historijskim događajima. Papa Pavao III obnovio je i reorganizirao inkviziciju, dajući joj moć da goni jeretike i uguši protestantsku pobunu u Njemačkoj i drugim dijelovima Rimskog Carstva. Je li to bio početak mračnog perioda ili nužan korak za očuvanje crkvene moći?

U Crnoj Gori, općecnogorski zbor u Cetinju potvrdio je sporazum o saradnji s Mlečanima u ratu protiv Turaka, a vojvoda Vukadin Vukotić imenovan je za prvog crnogorskog guvernera. Ti događaji oblikovali su političku scenu regije.

Na kulturnom planu, 21. jula rođen je Ernest Hemingway, američki pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, poznat po remek-djelima kao što su “Starac i more” i “Zvonik u Kimu”. Njegova djela i danas inspirišu čitaoce širom svijeta.

Također, 21. jula uhapšen je Radovan Karadžić, bivši lider Srba u Bosni i Hercegovini, nakon 13 godina skrivanja. Osuđen je na 40 godina zatvora zbog ratnih zločina. Taj događaj bio je važan za pravdu i pomirenje u regiji.

Zaključak?

  1. i 21. jula su dani puni historijskih prekretnica, od velikih požara i umjetničkih genija, preko političkih saveza i ratova, do pravde i kulture. Sve nas podsjeća da historija nije samo prošlost – ona je živa, dinamična i često urnebesno komplikovana.

Ako ste stigli do ovdje, možda imate neki svoj omiljeni događaj ili mišljenje o ovim danima? Bacite komentar, podijelite svoje misli ili samo recite – ko je ovdje najveći car, a ko najveći gubitnik? Ne budite stidljivi, historija voli dobru raspravu!


Izvor: RTCG – Radio Televizija Crne Gore


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *