Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, potvrdio je svoj afirmativan stav prema članstvu u NATO-u i proevropskom kursu, nastavljajući liniju svog prethodnika Mila Đukanovića. Uprkos očekivanjima za promjene, Milatović je jasno izjavio da su teme poput priznanja Kosova, članstva u NATO-u i sankcija Rusiji završene stvari. Ova pozicija izazvala je nezadovoljstvo dijela građana, posebno u srpskim sredinama, gdje je većina protiv članstva u NATO-u. Opozicija ga kritikuje kao nastavnika prethodne vlasti i kao nekoga ko ignoriše volju naroda i potrebu za nacionalnim dijalogom. Milatovićeva retorika o europeizaciji smatra se pokrićem za odsustvo suštinskih promjena u vanjskoj politici i demokratskim procesima.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori ističu nezadovoljstvo građana, posebno u srpskim sredinama, zbog nastavka proNATO i proevropske politike Milatovića. Naglašavaju nedostatak demokratske rasprave i ignorisanje volje većine, prikazujući Milatovića kao dio političke elite koja potiskuje nacionalni dijalog i preispitivanje kontroverznih odluka.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o potvrdi Milatovića o članstvu Crne Gore u NATO i evropskoj integraciji kao nastavku utvrđene vanjske politike. Bilježe političku polarizaciju i izazove u balansiranju različitih društvenih stavova, predstavljajući Milatovićev stav kao pragmatičan i u skladu sa strateškim ciljevima Crne Gore, uz priznanje javnog nezadovoljstva.
Desno: Desno orijentisani narativi fokusiraju se na kritiku opozicije koja optužuje Milatovića za obmanjivanje naroda i nastavak politike prethodne vlasti bez promjena. Naglašavaju otpor članstvu u NATO u srpskim sredinama i prikazuju Milatovićevu politiku kao izdaju nacionalnih interesa i identiteta, pozivajući na preispitivanje vanjske politike Crne Gore.
