U Evropi se bilježi rast očekivanog životnog vijeka, što dovodi do povećanja starosne granice za odlazak u penziju u mnogim zemljama. Danska je već odlučila povećati granicu na 70 godina do 2030. godine, a prema OECD-ovim projekcijama, do 2050. godine prosječna starosna granica penzionisanja u EU bit će oko 66,7 godina za muškarce i 66,4 za žene. Postoje razlike među zemljama, kao i rodni jaz u penzionisanju, ali trend je jasan – starosna granica se pomjera naviše kao odgovor na duži životni vijek i veće troškove penzionog sistema.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani mediji ističu društveni utjecaj povećanja starosne granice za penziju, naglašavajući zabrinutost za prava radnika, teret na radnike s nižim primanjima i fizički zahtjevnim poslovima, te potrebu za jačim socijalnim mrežama. Često kritikuju ovu politiku kao favoriziranje ekonomske štednje na štetu socijalne zaštite.
Centar: Centristički izvori predstavljaju povećanje starosne granice kao neophodnu prilagodbu demografskim promjenama i ekonomskim realnostima. Fokusiraju se na podatke OECD i EU izvještaja, objašnjavajući razloge reformi i razlike među zemljama, uz priznanje izazova s kojima se radnici suočavaju.
Desno: Desno orijentisani mediji naglašavaju fiskalnu odgovornost i održivost penzionih sistema. Podržavaju povećanje starosne granice kao pragmatično rješenje za duži životni vijek i finansijski pritisak na javne penzije. Često ističu važnost individualne odgovornosti i prilagođavanja promjenama u ekonomiji.
