Izraelska obavještajna služba Mosad imala je ključnu ulogu u nizu vojnih i obavještajnih operacija usmjerenih protiv iranskih nuklearnih postrojenja, vojnih baza i lidera palestinskih ekstremističkih grupa poput Hamasa. Izraelski napadi uključivali su precizne zračne udare, atentate na nuklearne naučnike i vojne lidere, kao i sofisticirane sabotaže poput eksplozija pejdžera u Libanu. Iako Izrael rijetko zvanično potvrđuje ulogu Mosada, brojni izvori i bivši agenti ukazuju na njegovu direktnu umiješanost. Istovremeno, Mosad je imao i značajne neuspjehe, naročito u predviđanju iznenadnog napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, što je dovelo do velikih gubitaka na izraelskoj strani. Ove operacije i njihovi rezultati izazivaju različite reakcije i interpretacije u medijima različitih političkih orijentacija.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani mediji naglašavaju ljudske žrtve izraelskih operacija, ističući civilne žrtve i humanitarni utjecaj sukoba. Često preispituju zakonitost i moralnost ciljnih ubistava i vojnih akcija, dovodeći u pitanje šire implikacije za mir i regionalnu stabilnost. Neuspjehe izraelske obavještajne službe, poput iznenadnog napada Hamasa, ponekad tumače kao posljedicu agresivne politike.
Centar: Centristički mediji uglavnom pružaju uravnotežen prikaz, priznajući uspjehe Mosada u ometanju iranskih nuklearnih ambicija i vodstva Hamasa, dok izvještavaju i o neuspjesima i izazovima izraelske obavještajne službe. Fokusiraju se na faktografsko izvještavanje o događajima, uključujući strateški kontekst i reakcije svih uključenih strana, bez jake uredničke pristranosti.
Desno: Desno orijentisani mediji često ističu učinkovitost i strateški značaj Mosada u zaštiti izraelske nacionalne sigurnosti. Naglašavaju nužnost preventivnih udara i obavještajnih operacija protiv neprijateljskih aktera poput Irana i Hamasa. Neuspjehe poput napada 7. oktobra pripisuju ponekad političkim ili vojnim manjkavostima, a ne obavještajnim propustima, ističući stalne prijetnje s kojima se Izrael suočava.
