Tokom noći 8. i 9. juna Rusija je izvela masovne zračne napade na Ukrajinu koristeći rakete i dronove, što je izazvalo zračnu uzbunu širom zemlje. Najteže pogođeni regioni bili su Rivnenska oblast i grad Dubno, gdje je oštećena poslovna zgrada, a jedan civil je ranjen. Ukrajinske protuzračne snage uspješno su uništile veliki broj neprijateljskih ciljeva. Kao odgovor na napade, NATO je podigao borbene avione u Poljskoj kako bi osigurao sigurnost svog zračnog prostora. Ovi napadi su dio šire ruske operacije nazvane „paukova mreža“, za koju se vjeruje da je odmazda za ukrajinske napade dronovima na ruske zrakoplovne baze. Ukrajinske vlasti i zapadni izvori očekuju da će se intenzitet ruskih udara povećati u narednim danima, usmjeravajući se na važne vladine i obavještajne ciljeve.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju humanitarni utjecaj ruskih zračnih napada na Ukrajinu, ističući civilne žrtve i štetu na infrastrukturi. Često prikazuju napade kao agresivne ratne akcije Rusije i naglašavaju otpornost i obrambene napore Ukrajine. Uloga NATO-a prikazuje se kao nužna mjera zaštite od daljnje ruske agresije.
Centar: Centristički izvještaji fokusiraju se na činjenice o zračnim napadima, uključujući opseg napada, odgovor ukrajinskih protuzračnih snaga i NATO-ove akcije za osiguranje zračnog prostora. Prikazuju događaje na uravnotežen način, priznajući vojne strategije obje strane i geopolitičke implikacije bez jakog emotivnog ili ideološkog okvira.
Desno: Desno orijentirani narativi ističu strateške i vojne aspekte ruskih udara, ponekad ih prikazujući kao opravdane odgovore na ukrajinske provokacije poput napada dronovima na ruske baze. Naglašavaju obrambeni stav NATO-a i širi kontekst sukoba, povremeno dovodeći u pitanje prikaze zapadnih medija i ističući složenost situacije.
