Zamislite ovo: u burnom 11. stoljeću, Mađarska nije imala kralja iz slavne dinastije Arpadovića, već moćnog velikaša Samuela Abu! Da, dobro ste pročitali! Samuel Aba, kralj koji je vladao u periodu punom političkih previranja i sukoba, bio je iz porodice Aba, a ne iz Arpadovića. Njegova vladavina nije bila laka – sukobi između plemstva i pučana, ratovi sa susjedima, pa čak i poraz u bici kod Ménfőa koji je označio kraj njegove vladavine. Ali, ko je zapravo bio ovaj kralj koji je uspio izboriti se za prijestolje u svijetu gdje su Arpadovići dominirali?
Samuel Aba je rođen početkom 11. stoljeća, u porodici koja je imala posjede u regiji Mátra. Neki izvori čak tvrde da Aba porodica ima istočno porijeklo povezano sa hazarskim plemenom Kabarima. Njegova veza sa Arpadovićima uspostavljena je kroz brak – Samuel ili njegov otac oženio je sestru prvog mađarskog kralja Stjepana I., što je učvrstilo njihov položaj u društvu.
Kada je Stjepan I. umro, prijestolje je preuzeo Petar Orseolo, koji je favorizirao strane dvorjane, što je izazvalo nezadovoljstvo mađarskog plemstva. Godine 1041., mađarski velikaši su svrgnuli Petra i postavili Samuela Abu za kralja, vjerujući da će on bolje štititi domaće interese. Međutim, njegova vladavina bila je kratka i turbulentna. Samuel se više oslanjao na podršku pučana nego plemstva, što je izazvalo otpor među velikašima.
Godine 1044., Samuel je poveo vojsku u napad na susjednu Austriju, što je izazvalo odmazdu njemačkog cara Henrika III. Iako je imao početne uspjehe, njegova vojska je poražena u bici kod Ménfőa 1044. godine, što je označilo kraj njegove vladavine. Nakon poraza, Samuel je pobjegao s bojišta, a njegova sudbina ostaje nejasna – neki izvori tvrde da su ga zarobili i pogubili pristaše Petra Orseola, dok drugi navode da je ubijen od strane mještana pored rijeke Tise.
Samuel Aba je pokopan u porodičnom samostanu Abasáru, a njegov poraz omogućio je Petru Orseolu povratak na prijestolje uz podršku Henrika III. Ono što čini Samuela posebnim jeste činjenica da nije pripadao dinastiji Arpadovića, što ga čini jednim od rijetkih izuzetaka među mađarskim kraljevima. Njegova vladavina osvjetljava duboke podjele između plemstva i pučana, kao i izazove u održavanju ravnoteže između domaćih i stranih utjecaja u Mađarskoj.
Ako ste mislili da su svi mađarski kraljevi bili Arpadovići, Samuel Aba je tu da vas demantuje! Njegova priča je dokaz da historija nije uvijek crno-bijela, već puna složenih odnosa, borbi za moć i neočekivanih preokreta. A sad, šta vi mislite – da li je Samuel bio heroj domaćih interesa ili samo još jedan igrač u velikoj političkoj igri? Bacite komentar, da vidimo ko je za koga!
