Srbija se hvali viškovima hrane i stabilnim cijenama strateških proizvoda poput pšenice i kukuruza, ali berba borovnica u Sremu otkriva mračnu stranu poljoprivrede – niske otkupne cijene koje ne pokrivaju ni troškove proizvodnje. Dragan Glamočić iz Istara poljoprivrede tvrdi da ne treba očekivati velike skokove cijena hrane jer Srbija ima dovoljno zemljišta i razvijene sisteme navodnjavanja, s planom da se do kraja godine doda još 20.000 hektara pod navodnjavanjem. Ipak, dok se na nivou strateških žitarica situacija čini stabilnom, voćari i berači borovnica u Sremu žale se na cijenu od samo 200 dinara po kilogramu, što je ispod troškova proizvodnje. Sezonski radnici, studenti i nezaposleni, koji beru borovnice, zarađuju dnevnice od 2 do 3 hiljade dinara, radeći od 5 do 13 sati, ali proizvođači upozoravaju da otkupne cijene ne prate ulaganja u rad, ambalažu i navodnjavanje. Dok se Srbija ponosi kao zemlja izvoznica hrane i stabilnim tržištem, na terenu voćari se bore sa viškom ponude i slabom potražnjom, što dovodi do zamrzavanja proizvoda ili čekanja boljih cijena. Ova kontradikcija između zvaničnih izjava i stvarnosti na terenu baca senku na poljoprivredni sektor i otvara pitanja o održivosti proizvodnje i pravdi za radnike i proizvođače. Ako mislite da je sve u redu sa cijenama hrane u Srbiji, možda je vrijeme da razmislite ponovo. A vi, šta mislite o ovoj borbi između stabilnosti i stvarnosti? Podijelite svoje mišljenje, možda zajedno pronađemo rješenje ili bar dobar vic o cijenama borovnica!
Srbija ima dovoljno hrane: Zašto nas onda brinu cijene i berba borovnica?
