Devizne rezerve Srbije: Stabilnost ili samo brojke?
Jeste li znali da devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) na kraju juna iznose oko 23,4 milijarde eura? Zvanično, to je više nego dvostruko iznad standarda za pokrivenost uvoza robe i usluga, što zvuči kao sjajna vijest. Ali, da li je to zaista razlog za slavlje ili samo maska za nešto što skriva mnogo složeniju priču?
Šta kažu brojke?
Na prvi pogled, sve izgleda sjajno: pokrivenost novčane mase M1 je 8,8%, a devizne rezerve pokrivaju čak 6,5 mjeseci uvoza robe i usluga. To je više nego dvostruko iznad standarda koji se smatra adekvatnim. Međutim, pogledajte malo dublje – neto devizne rezerve su povećane za samo 12,7 miliona eura u odnosu na kraj maja, što je relativno skroman rast.
Narodna banka Srbije je u junu kupila 75 miliona eura deviza, ali je dio te kupovine od posljednja dva radna dana maja saldiran u junu, a dio kupovine iz posljednja dva dana juna biće saldiran tek u julu. Dakle, prilivi i odljevi su prilično složeni i ne odražavaju se odmah u rezervama.
Tržišni faktori i valuta
Negativan neto efekat tržišnih faktora iznosio je 1,6 miliona eura, uglavnom zbog slabljenja dolara u odnosu na euro za oko 3,3%. S druge strane, povećanje cijene zlata u dolarima na međunarodnom tržištu imalo je blagi pozitivan efekat od 0,3%. Dakle, devizne rezerve su podložne i globalnim turbulencijama koje mogu brzo promijeniti situaciju.
Stabilnost dinara – mit ili stvarnost?
Vrijednost dinara prema euru u junu je gotovo nepromijenjena, sa slabljenjem od samo 0,1% od početka godine. To zvuči kao stabilnost, ali treba imati na umu da je Narodna banka Srbije od početka godine neto prodala 200 miliona eura kako bi održala relativnu stabilnost kursa dinara prema euru. Dakle, stabilnost nije nešto što se dešava samo od sebe – ona se aktivno održava intervencijama na tržištu.
Šta se krije iza brojki?
Sve ove brojke i statistike mogu zvučati kao da je sve pod kontrolom, ali prava istina je da je situacija mnogo složenija. Devizne rezerve su podložne fluktuacijama zbog međunarodnih tržišta, promjena cijena zlata i kretanja valuta. Intervencije Narodne banke Srbije su neophodne da bi se održala stabilnost, ali koliko dugo se to može izdržati?
Zaključak
Da li je Srbija zaista u sigurnoj finansijskoj luci ili je sve to samo fasada? Devizne rezerve su na visokom nivou, ali njihova stabilnost zavisi od brojnih faktora van naše kontrole. Narodna banka Srbije aktivno interveniše da bi održala kurs dinara, što znači da stabilnost nije prirodna, već veštačka.
Ako vam se čini da je ovo samo još jedna priča o brojkama koje ne govore cijelu istinu, niste sami. Možda je vrijeme da svi zajedno počnemo pratiti šta se zaista dešava sa našim novcem. A vi, šta mislite – da li je naša ekonomija zaista stabilna ili je sve to samo iluzija? Podijelite svoje mišljenje, možda zajedno otkrijemo šta se krije iza kulisa!
Izvor: Narodna banka Srbije, Biznis Kurir, Blic
