Srpski malinjaci na ivici propasti: Berba nikad kraća, berača nema, a cijena pada!
Dobrodošli u srpsku malinarsku dramu koja se odvija pred našim očima, ali izgleda da je niko ne primjećuje! Dok se maline u zapadnoj Srbiji suše i propadaju, berača nema ni za lijek, a dnevnice padaju na smiješnih 4.500 do 5.000 dinara. Da, dobro ste pročitali – ljudi koji bi trebali brati „crveno zlato“ dobijaju dnevnice koje ne vrijede ni za osnovne troškove.
Berba malina – posao koji niko ne želi
U Kolubarskom okrugu, gdje se uzgaja oko 1.000 hektara malina, interes za posao berača je na historijskom minimumu. Domaćini nude dnevnice od 4.500 do 5.000 dinara, ponekad i obroke ili noćenje, ali to ne privlači radnike. Mladi uglavnom dolaze samo da zarade za ljetovanje, a mnogi odustaju čim shvate koliko je posao težak. Bez iskustva, berba malina je ozbiljan posao, a mnogi se jednostavno ne vraćaju.
Loši vremenski uslovi uništavaju rod
Da stvar bude gora, ove godine rod je desetkovan zbog loših vremenskih uslova. Rani mraz, obilne padavine, a zatim i visoke temperature tokom berbe, bukvalno su spalile plodove. Umjesto očekivanih 60 do 80 hiljada tona malina, proizvođači su dobili daleko manje, a kvalitet plodova je katastrofalan – sitni i lošeg ukusa. Ovo nije samo problem količine, već i kvaliteta, što će se odraziti i na narednu godinu.
Površine pod malinom se smanjuju, a država šuti
Prema podacima, Srbija je nekada imala oko 19.000 hektara pod malinom, a sada je ta površina pala ispod 8.000 hektara. Proizvođači upozoravaju da ako se ovako nastavi, Srbija bi mogla izgubiti status jednog od vodećih proizvođača maline u svijetu. I dok se malinari bore sa prirodom i nedostatkom radne snage, država ne pokazuje ozbiljnu volju da pomogne. Radne grupe i savjeti postoje, ali rješenja nema – problem se samo produbljuje.
Kuda dalje?
Mnogi malinari planiraju da berbu obave porodično, uz pomoć rođaka i prijatelja, jer angažovanje berača postaje nemoguća misija. Cijena maline na tržištu je niska, dnevnice su male, a posao težak. Bez hitnih i ozbiljnih mjera, srpska malina će postati samo uspomena na nekadašnji ponos i izvor prihoda.
Zaključak
Srpski malinjaci su u krizi kakvu nisu vidjeli decenijama. Loša klima, manjak berača, niske dnevnice i neadekvatna državna podrška stvaraju savršenu oluju za propast ovog sektora. Ako volite maline, ili ste ikada uživali u njihovom ukusu, vrijeme je da se zapitate – hoćemo li uskoro gledati kako srpska malina nestaje sa tržišta?
A vi, dragi čitaoci, šta mislite o ovoj situaciji? Da li je ovo kraj jedne ere ili još ima nade za srpsku malinu? Bacite komentar, podijelite svoje mišljenje ili ispričajte neku priču iz malinjaka – da vidimo ko je još „zarobljen“ u ovoj crvenoj drami!
Činjenice u brojkama:
- Dnevnica berača: 4.500 – 5.000 dinara
- Površina pod malinom: sa 19.000 na ispod 8.000 hektara
- Očekivani rod: umjesto 60-80 hiljada tona, znatno manje
- Cijena maline u berbi: oko 600 dinara po kilogramu
Srpska malina je u problemu, a vrijeme ističe. Hoćemo li dozvoliti da crveno zlato postane prošlost?
