Najezda zmija u Srbiji postala je učestala pojava zbog visokih temperatura i češćih izleta građana u prirodu. Zmije se sve češće pojavljuju ne samo u prirodi već i u urbanim sredinama poput Beograda, Čačka, Niša i Kragujevca, što izaziva strah i paniku među stanovništvom. Stručnjaci, poput Dejana Bisenića, ističu da zmije ne napadaju prve i da pravilnim ponašanjem može se izbjeći svaki incident. Najveća opasnost nastaje kada nestručni ljudi pokušavaju nasilno ukloniti zmije, što često dovodi do ujeda. Preporučuje se nošenje adekvatne odjeće prilikom boravka u prirodi, kao i poštivanje zmija kao dijela prirode. Također, mitovi o mačkama kao čistačima zmija nisu u potpunosti tačni, a psi uglavnom ne napadaju zmije. Strah je najveći problem u susretima sa ovim gmizavcima.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju važnost suživota s prirodom i ekološku ulogu zmija. Ističu potrebu za javnim obrazovanjem kako bi se smanjio strah i promoviralo poštivanje prema divljim životinjama, odvraćajući od nepotrebnog ubijanja zmija. Narativ često uključuje pozive na ekološku svijest i humano postupanje sa životinjama.
Centar: Centristički članci fokusiraju se na praktične savjete za javnost o tome kako izbjeći ujede zmija i sigurno se ponašati pri susretima. Donose mišljenja stručnjaka i naglašavaju važnost pravilnog ponašanja i zaštitne odjeće. Ton je informativan i uravnotežen, s ciljem smanjenja panike uz priznavanje povećanog prisustva zmija zbog faktora okoliša.
Desno: Desno orijentirani izvori mogu naglašavati ličnu odgovornost i oprez pri susretu sa zmijama, ponekad ističući incidente ujeda kao upozorenja. Mogu naglašavati važnost zaštite imovine i porodice od potencijalnih opasnosti, zagovarajući odlučne mjere protiv zmija ako je potrebno. Narativ može uključivati skepticizam prema mitovima i naglašavati praktične mjere sigurnosti.