Južna Koreja konačno obilježava otete tokom Korejskog rata – gdje su nestali hiljade civila?

Južna Koreja je konačno održala prvu zvaničnu ceremoniju sjećanja na hiljade civila koje je Sjeverna Koreja otela tokom Korejskog rata, a sudbina većine njih i dalje je nepoznata. Ceremonija je održana 28. juna u Parku mira Imdžingak u gradu Padžu, sjeverno od Seula, povodom Dana sjećanja na otete, koji je zvanično ustanovljen prošle godine. Zamjenik ministra za ujedinjenje Kim Nam Džung u govoru je istakao da je rješavanje humanitarnih posljedica podjele Korejskog poluostrva „najmračnija ostavština rata“ i da je hitno saznati sudbinu otetih kako bi se olakšala patnja njihovih porodica.

Prema procjenama južnokorejskih vlasti, tokom i nakon Korejskog rata, koji je trajao od 1950. do 1953. godine, oteto je ili odvedeno u Sjevernu Koreju gotovo 84.000 južnokorejskih civila. Većina njih nestala je bez traga, a njihova sudbina ostaje nepoznata decenijama kasnije. Ministarstvo za ujedinjenje pod administracijom predsjednika Li Džae Mjunga obećava rad na smanjenju tenzija i uspostavljanju održivog mira, uključujući ponovno otvaranje komunikacionih kanala sa Sjevernom Korejom i obnavljanje međukorejskog dijaloga.

Ova ceremonija i zvanično priznavanje bola porodica otetih dolazi u trenutku kada su odnosi između Sjeverne i Južne Koreje i dalje u zastoju, a svaki budući dijalog mora uključivati napore na „zarastanju prošlih rana“. Hoće li ovaj korak biti dovoljan da se konačno rasvijetli sudbina desetina hiljada ljudi i donese olakšanje njihovim porodicama, ostaje da se vidi. Ali jedno je sigurno – Južna Koreja je konačno odlučila da ne zaboravi svoje otete građane i da ih vrati u kolektivnu svijest nacije.

Ako mislite da je ovo samo još jedna ceremonija bez pravog efekta, razmislite ponovo. Ova tema je duboko emotivna i politički eksplozivna. Ko zna koliko još tajni krije Korejski rat? A vi, šta mislite – da li će Sjeverna Koreja ikada priznati šta se desilo sa tim hiljadama ljudi? Bacite komentar, neka se čuje glas onih koji ne žele da se prošlost zaboravi!

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *