Spasovdan, praznik Vaznesenja Gospodnjeg, jedan je od najvažnijih pokretnih praznika u pravoslavnom kalendaru, obilježava se 40 dana nakon Uskrsa i poznat je kao krsna slava Beograda. Iako je u crkvenom kalendaru označen crvenim slovom, što često izaziva dilemu da li se na taj dan posti, crkvena pravila kažu da post nije obavezan osim ako ne pada u postni period. Spasovdan je praznik radosti i pobjede života nad smrću, pa se na taj dan jede meso. Tradicionalno, dan počinje jagodama i cicvarom, što simbolizira plodnost i blagost, a glavno jelo je jagnjetina. Ovaj praznik ima duboku simboliku i važnost u narodnoj tradiciji i crkvenom životu.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori ističu kulturni i zajednički značaj Spasovdana, naglašavajući njegovu ulogu u okupljanju ljudi i očuvanju tradicionalnih običaja. Fokusiraju se na simbolička značenja praznika, kao što su život, obnova i društvena kohezija.
Centar: Centristički izvori pružaju uravnotežen prikaz, objašnjavajući vjerski značaj Spasovdana, pravila posta i tradicionalne običaje vezane za praznik. Fokusiraju se na činjenice i važnost praznika u pravoslavnom kalendaru i lokalnoj kulturi.
Desno: Desno orijentisani izvori naglašavaju vjerski i nacionalni značaj Spasovdana, često ga povezujući sa identitetom i pravoslavnim vrijednostima. Ističu praznik kao simbol duhovne pobjede i kulturne baštine, naglašavajući važnost očuvanja tradicionalnih obilježavanja i običaja.
