Tržište stambenih kredita u Hrvatskoj doživjelo je značajan rast u prvom kvartalu godine, potaknut državnim poticajima i očekivanjem strožih uvjeta kreditiranja. Banke su odobrile više od 5.000 novih stambenih kredita, što je gotovo trećina više nego u istom periodu prošle godine, sa ukupno odobrenih oko 650 miliona eura. Prosječni iznos kredita porastao je za skoro 17%. Kupci su iskoristili povoljne kamatne stope i nadolazeće promjene u pravilima koje će stupiti na snagu 1. jula. Vlada je uvela mjere za poticanje kupovine, uključujući povrat PDV-a i oslobađanje od poreza na promet za mlade kupce. Također, mnogi postojeći vlasnici su refinansirali svoje kredite zbog pada kamatnih stopa. Očekuje se da će tržište ostati aktivno, iako bi nove regulative mogle usporiti rast u drugoj polovini godine.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju ulogu državne podrške i vladinih poticaja u olakšavanju pristupa stambenom zbrinjavanju, ističući pozitivan utjecaj socijalnih politika usmjerenih na povećanje vlasništva među mlađim i nižim prihodovnim grupama. Također se fokusiraju na prednosti refinansiranja i zaštite zajmoprimaca, prikazujući rast tržišta kao znak poboljšanog socijalnog blagostanja.
Centar: Centristički izvještaji pružaju uravnotežen pogled, fokusirajući se na statistički rast stambenih kredita, ekonomske faktore poput kamatnih stopa i pravila kreditiranja, te ulogu vlade u poticanju tržišta. Ističu i prilike za kupce i potencijalne rizike strožih regulativa, pružajući sveobuhvatan pregled bez jake ideološke pristranosti.
Desno: Desno orijentisani narativi naglašavaju važnost tržišne dinamike, dostupnosti kredita i uloge banaka u pokretanju rasta stambenih kredita. Mogu istaknuti prednosti deregulacije i financijske fleksibilnosti, promatrajući vladine poticaje kao privremene poticaje, a ne dugoročna rješenja. Fokus je često na ekonomskom rastu, investicijskim prilikama i učinkovitosti financijskog sektora.
