Odbor guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) održava hitnu sjednicu u Beču kako bi raspravio posljedice izraelskih vojnih napada na iranska nuklearna postrojenja. Sjednicu je zatražio Iran, a podržale su je Rusija, Kina i Venecuela. Iran je pokušao progurati rezoluciju kojom bi se osudili izraelski napadi, ali zbog nedostatka potpore usvojen je blaži prijedlog sa elementima osude. Napadi su se dogodili u kontekstu zaoštrenih vojnih sukoba između Irana i Izraela. U okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), vojna sila nije legitimno sredstvo rješavanja nuklearnih sporova. Iran traži međunarodnu osudu izraelskih napada, ali zbog trenutne geopolitičke situacije takav ishod djeluje malo vjerovatno. Ostaje neizvjesno hoće li sjednica dovesti do pomaka ka prekidu vatre.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani mediji naglašavaju potrebu za diplomatskim rješenjima i kritikuju izraelske vojne akcije kao agresivne i destabilizirajuće. Ističu iranski poziv na međunarodnu osudu i prikazuju napade kao kršenje međunarodnog prava i suvereniteta. Narativ često naglašava važnost mirnog rješavanja sukoba i opasnosti od eskalacije vojnih sukoba na Bliskom istoku.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama sa sjednice IAEA i geopolitičkom kontekstu na uravnotežen način, navodeći stavove Irana, Izraela i drugih međunarodnih aktera. Fokusiraju se na proceduralne aspekte odgovora IAEA i izazove u postizanju konsenzusa o osudi napada. Narativ je neutralan, naglašavajući složenost situacije i malu vjerovatnoću brzog rješenja.
Desno: Desno orijentisani mediji ističu sigurnosne razloge Izraela i prikazuju napade kao obrambene mjere protiv iranskih nuklearnih prijetnji. Mogu umanjivati ili opravdavati vojne akcije kao nužne za sprječavanje širenja nuklearnog oružja i zaštitu regionalne stabilnosti. Narativ često dovodi u pitanje iranske namjere i prikazuje sjednicu IAEA kao pod utjecajem zemalja koje su sklone Iranu.
