Velika kriza u srpskom malinarstvu!
Zamislite da Srbija, nekadašnji gigant u proizvodnji malina, sada gubi bitku sa prirodom i sopstvenim problemima. Umjesto da beremo 60 do 80 hiljada tona crvenog zlata, ove godine imamo daleko manje. I nije samo količina problem – kvalitet plodova je katastrofalan!
Šta se desilo sa srpskom malinom?
Prvo je rani mraz uništio plodove, zatim su padavine dodatno otežale situaciju. A kao da to nije bilo dovoljno, tokom berbe su temperature bile toliko visoke da su plodovi doslovno osušeni i oštećeni. Jako sunce i specifičan spektar zračenja pogoršali su stanje lisne mase, a plodovi su sitni i lošeg kvaliteta. Kupci su navikli na krupnije i kvalitetnije maline, a ove godine dobijaju nešto sasvim drugo.
Klimatske promjene krive za sve
Stručnjak dr Aleksandar Leposavić jasno kaže da su klimatske promjene glavni krivac za ovu katastrofu. Srbija, koja je decenijama bila jedan od vodećih proizvođača malina u svijetu, sada je na ivici da izgubi tu poziciju.
Površine pod malinom se drastično smanjuju
Prema podacima, Srbija je nekada imala oko 19 hiljada hektara pod malinom, ali u praksi je ta brojka pala ispod 8 hiljada hektara i nastavlja da opada. Bez hitnih rješenja, srpsko malinarstvo može postati samo blijeda sjena svoje nekadašnje slave.
Ko je kriv za ovu propast?
Nije samo priroda kriva. Država i nadležne institucije nisu pokazale ozbiljnu volju da pomognu. Radne grupe i savjeti postoje, ali rezultata nema. Otkupljivači i izvoznici prave greške u cijenama – ili su previsoke ili preniske, što dodatno zbunjuje tržište. Marketing je na niskom nivou, a slike srpskih malinjaka često izgledaju kao da su iz nekog lošeg filma o propasti.
Šta nas čeka u budućnosti?
Ako se ovako nastavi, Srbija će izgubiti status značajnog proizvođača malina u svijetu. To nije samo ekonomski problem, već i udarac na ponos i tradiciju.
Da li će iko konačno reagovati?
Potrebno je hitno pronaći rješenja i uključiti sve aktere u malinarskom poslu – od proizvođača, preko otkupljivača, do države. Bez zajedničkog djelovanja, crvena groznica će se pretvoriti u crnu katastrofu.
Zaključak
Srpsko malinarstvo je u velikoj krizi, a vrijeme ističe. Da li ćemo dozvoliti da nas priroda i neodgovornost izbace sa svjetske mape malina? Ili ćemo se probuditi i spasiti ono što je decenijama gradjeno?
Ako imate svoje mišljenje ili ste možda malinari koji se bore sa ovom krizom, bacite komentar dole. Hajde da zajedno prodrmamo stvari – ili bar da se nasmijemo dok gledamo kako nam maline nestaju!
