Glavni članak i povezani izvori izvještavaju o slabljenju moći iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, naročito nakon gubitka ključnih vojnih savjetnika u izraelskim napadima. Izraelsko-iranski sukob eskalira, sa izraelskim vazdušnim udarima na iranske vojne i nuklearne ciljeve i iranskim raketnim odgovorima. Američki predsjednik Donald Trump je navodno stavio veto na izraelski plan likvidacije Hameneija, dok izraelski premijer Netanyahu demantira takve planove. Hamenei je prikazan kao oprezan i tvrdoglav vođa, fokusiran na opstanak režima, sa sinom Modžtabom koji polako dobija na moći. Izvještaji ukazuju na unutrašnje izazove u iranskom režimu i regionalne posljedice sukoba. Izvještaji se razlikuju u tonu i naglascima, od analize unutrašnje moći Hameneija do geopolitičkih implikacija sukoba.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju unutrašnje borbe i slabljenje moći ajatolaha Hameneija, ističući ljudsku cijenu sukoba i kritikujući militarističke politike Irana i Izraela. Fokusiraju se na utjecaj sankcija i patnju običnih Iranaca, prikazujući Hameneija kao represivnog vođu čiji je režim ugrožen unutrašnjim i vanjskim pritiscima.
Centar: Centristički izvori pružaju uravnotežen prikaz, izvještavajući o vojnim događajima i političkim manevrima bez jake pristranosti. Ističu strateške kalkulacije Hameneija i izraelske vlade, ulogu SAD u posredovanju i regionalne sigurnosne implikacije. Predstavljaju činjenice o napadima, odmazdama i izjavama svih strana, s ciljem objektivnog pregleda.
Desno: Desno orijentisani izvori fokusiraju se na prijetnju koju Iran pod Hameneijem predstavlja, naglašavajući opasnost od iranskih nuklearnih ambicija i militantnih saveznika. Ističu izraelske obrambene i ofenzivne akcije kao nužne za zaštitu regionalne i globalne sigurnosti. Trampov veto prikazuju kao stratešku odluku za izbjegavanje šireg sukoba, dok je Hamenei prikazan kao tvrd autoritarni vođa čije uklanjanje bi donijelo mir.
