Sve veći broj mladih u Bosni i Hercegovini ostaje živjeti sa roditeljima i nakon 30. godine, što predstavlja promjenu u odnosu na ranije generacije. Razlozi su višestruki: ekonomska nesigurnost, tradicionalni porodični modeli, kasnije stupanje u brak i formiranje vlastite porodice, kao i bliski odnosi unutar porodice. Psiholozi i sociolozi ističu da su djeca često prezaštićena i da postoji snažna povezanost i empatija unutar porodice, što nije slučaj u nekim zapadnim zemljama gdje mladi ranije napuštaju roditeljski dom. Ekonomski faktori, poput nezaposlenosti mladih i finansijske zavisnosti od roditelja, dodatno produžuju ostanak u porodičnom domu. Iako je samostalnost važna, mnogi mladi i roditelji vide zajednički život kao podršku i sigurnost u teškim životnim okolnostima.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani izvori naglašavaju ekonomske izazove sa kojima se suočavaju mladi, poput nezaposlenosti, niskih plata i nedostupnosti stanova, kao glavne razloge odgađanja samostalnosti. Ističu potrebu za socijalnim politikama koje podržavaju zapošljavanje mladih i pristupačno stanovanje. Narativ često uključuje kritiku neoliberalnih ekonomskih politika koje pogoršavaju nesigurnost mladih.
Centar: Centristički izvori predstavljaju uravnotežen pogled, priznajući i ekonomske faktore i kulturne/tradicionalne porodične vrijednosti koje doprinose tome da mladi duže ostaju sa roditeljima. Diskutuju o promjenama društvenih normi vezanih za porodicu i samostalnost, kao i praktične koristi višegeneracijskog života. Fokus je na razumijevanju fenomena bez jakog ideološkog naboja.
Desno: Desno orijentisani izvori često naglašavaju tradicionalne porodične vrijednosti i kulturne faktore, prikazujući produženi zajednički život kao znak snažnih porodičnih veza i sistema podrške. Također ističu ličnu odgovornost i važnost da mladi na kraju postanu samostalni. Ekonomski faktori su priznati, ali često predstavljeni kao sekundarni u odnosu na kulturne i moralne razloge.
