Rat u Ukrajini često se upoređuje sa Korejskim ratom iz 1950-ih, koji je završio primirjem bez formalnog mirovnog sporazuma, ostavljajući Korejski poluotok podijeljenim. Sličnosti uključuju podršku velikih sila sukobljenim stranama i zastoj na frontu. Međutim, za razliku od Korejskog rata, izgledi za mir u Ukrajini su tanki nakon tri godine sukoba. Oba lidera, Putin i Zelenski, imaju svoje razloge da izbjegavaju kompromis, dok zapad nastavlja podržavati Ukrajinu. Rat je ušao u novu fazu sa simboličnim napadima i odmazdom, a budućnost sukoba ostaje neizvjesna.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi mediji naglašavaju ljudsku cijenu rata i patnju civila, kritikuju neuspjeh političara u traženju mira. Često kritikuju ulogu Zapada u produžavanju sukoba isporukom oružja Ukrajini i ističu potrebu diplomatskih rješenja. Narativ koristi poređenje sa Korejskim ratom da ukaže na rizik dugotrajnog zastoja i razarajućeg uticaja na obične ljude.
Centar: Centristički mediji pružaju uravnotežen pogled, priznajući složenost sukoba i strateške interese Rusije i Ukrajine. Ističu vojni zastoj i diplomatske napore, uključujući neuspjele pregovore, dok prepoznaju simboličnu prirodu napada. Poređenje sa Korejskim ratom koristi se da ilustruje mogućnost zamrznutog sukoba, ali i jedinstvene aspekte rata u Ukrajini.
Desno: Desničarski mediji naglašavaju otpornost i odlučnost Ukrajine pod Zelenskim, prikazujući rat kao borbu za suverenitet i slobodu protiv ruske agresije. Ističu podršku Zapada i strateške neuspjehe Rusije. Poređenje sa Korejskim ratom koristi se da naglasi važnost nastavka vojne podrške kako bi se izbjegao zamrznuti sukob i ruska dominacija. Diplomatija se može umanjivati u korist vojne pobjede.