Svjetska banka je objavila analizu penzionog sistema Hrvatske, identificirajući izazove kao što su nizak odnos radnika i penzionera, kratka radna karijera i niska prosječna dob odlaska u penziju. Predložene su mjere poput postepenog povećanja starosne granice za penzionisanje do 72 godine, smanjenja prevremenih penzija i poboljšanja indeksacije penzija. Analiza naglašava potrebu za reformama za dugoročnu održivost i adekvatnost penzija, uključujući moguće ukidanje drugog stuba ili njegovo obavezno ponovno uvođenje. Evropska komisija također podržava postepeno povećanje starosne granice. Očekivani zdravi životni vijek u Hrvatskoj nakon 65. godine znatno je niži od prosjeka EU, što dodatno otežava situaciju. Povećanje starosne granice za penzionisanje smatra se najefikasnijom mjerom za poboljšanje odnosa podrške penzija.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi mediji naglašavaju socijalne izazove penzionog sistema, poput rizika siromaštva starijih i potrebe za socijalnom zaštitom. Kritikuju previsoko povećanje starosne granice, ističući utjecaj na radnike s teškim poslovima i važnost adekvatnih penzija.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na analizu Svjetske banke i preporuke Evropske komisije, predstavljajući izazove i prijedloge reformi na uravnotežen način, naglašavajući potrebu za održivošću i adekvatnošću penzija uzimajući u obzir demografske i ekonomske faktore.
Desno: Desni mediji naglašavaju fiskalnu odgovornost i nužnost reformi za održivost penzionog sistema. Podržavaju mjere poput povećanja starosne granice i smanjenja prevremenih penzija kao ključne za očuvanje sistema i smanjenje opterećenja radne populacije.