Svjetska banka je objavila analizu u kojoj preporučuje postepeno povećanje starosne granice za odlazak u penziju u Hrvatskoj do 72 godine, kao dio reformi za poboljšanje dugoročne održivosti i adekvatnosti penzijskog sistema. Analiza ističe izazove kao što su kratko radno vrijeme, nizak odnos radnika i penzionera, te mogućnosti ranijeg penzionisanja. Preporučene mjere uključuju jaču indeksaciju penzija, smanjenje perioda ranijeg penzionisanja i uvođenje automatskih portfelja u drugom stubu. Povećanje starosne granice smatra se najefikasnijom mjerom za poboljšanje omjera podrške penzija i fiskalne održivosti sistema. Evropska komisija također podržava postepeno povećanje penzijskog doba.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentisani mediji ističu socijalni utjecaj povećanja starosne granice za penziju, naglašavajući zabrinutost zbog opterećenja starijih radnika i potrebu za adekvatnom socijalnom zaštitom. Naglašavaju važnost balansiranja fiskalne održivosti i socijalne pravde kako reforme ne bi negativno uticale na ranjive grupe.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na pragmatične aspekte penzijske reforme, predstavljajući preporuke Svjetske banke kao neophodne korake za dugoročnu održivost sistema. Ističu analitički pristup i važnost postepenog sprovođenja radi balansiranja ekonomskih i socijalnih faktora.
Desno: Desno orijentisani mediji naglašavaju fiskalnu odgovornost i potrebu smanjenja finansijskog opterećenja države povećanjem starosne granice za penziju. Podržavaju reforme koje podstiču duži radni vijek i često zagovaraju smanjenje mogućnosti ranijeg penzionisanja i jačanje individualne odgovornosti za penzijsko štednju.
