Umjetna inteligencija u novinarstvu: pomoć ili prijetnja?

Umjetna inteligencija u novinarstvu: pomoć ili prijetnja?

Dobrodošli u svijet gdje umjetna inteligencija (AI) preuzima rutinske zadatke novinara, ali ne i njihovu ključnu ulogu! Je li AI spas za medije ili opasnost koja vreba iz sjene? Zaronimo u ovu digitalnu dramu.

Milijuni korisnika, a kod nas tišina

Jeste li znali da ChatGPT, jedan od najpoznatijih AI alata, koristi oko 100 milijuna ljudi tjedno širom svijeta? Za usporedbu, popularna društvena mreža X ima oko 450 milijuna mjesečnih korisnika. A u Hrvatskoj? Tamo se o AI-u i njenoj upotrebi u medijima gotovo i ne govori! Ranko Vujović iz Medijskog savjeta samoregulacije upozorava da je to kao da gledamo utrku iz publike, dok drugi jure ka vrhu.

Europska unija ne spava

EU je prošle godine usvojila zakon o umjetnoj inteligenciji, koji dijeli AI sustave na četiri kategorije rizika: neprihvatljiv, visok, ograničen i minimalan. Na primjer, biometrijske tehnologije i sustavi u pravosuđu spadaju u visokorizične i podložni su strogom nadzoru. Mediji, iako nisu eksplicitno spomenuti, moraju poštovati ove principe – transparentnost, urednička odgovornost i zaštitu podataka su obavezni.

AI kao dvosjekli mač

AI može biti superjunak u novinarstvu – pomaže u transkriptima, prevođenju, kreiranju ilustracija i organizaciji sadržaja. Ali, postoji i mračna strana: rizik od dezinformacija, manipulacija i gubitka autentičnosti. Zamislite plagijate znanstvenih radova i doktorata, sada u turbo režimu zahvaljujući AI-u! Paula Petričević, ombudsmanka Monitor-a, upozorava na atrofiju ljudskih sposobnosti i pad kvalitete medijskog sadržaja.

Transparentnost je ključ

Sadržaji generirani AI-jem moraju biti jasno označeni. Nema više skrivanja iza algoritama! Ako AI samo pomaže tehnički, kao u transkripciji, označavanje nije obavezno, ali ako kreira cijeli sadržaj, javnost mora znati. Bez ljudske kontrole nema ni objavljivanja – urednički timovi snose punu odgovornost.

Što nas čeka?

Mediji moraju redefinirati svoju ulogu u društvu. AI nije zamjena za novinare, već njihov asistent. Ali, ako ne budemo pažljivi, možemo izgubiti ne samo poslove, već i povjerenje javnosti. UNESCO i EU financiraju projekte za izgradnju povjerenja u medije, ali bez otvorene javne rasprave o AI-u, sve je uzalud.

Zaključak

AI u novinarstvu je kao vatrogasac s upaljačem – može spasiti ili zapaliti. Hoćemo li uspjeti kontrolirati ovu moćnu tehnologiju ili će ona kontrolirati nas? Dok razmišljate o tome, bacite pogled na svoje omiljene vijesti – koliko je u njima AI, a koliko ljudskog truda? I ne zaboravite, ako vam se čini da vam novinarstvo postaje previše robotsko, možda je vrijeme da se zapitate tko zaista drži olovku.

A sad, jeste li za debatu? Može li AI biti pravi novinar ili je to samo znanstvena fantastika? Podijelite svoje mišljenje, ili barem bacite neki sarkastični komentar – znate da volimo dobru raspravu!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)