U hrvatskim turističkim centrima na Jadranu sve veći broj bankomata nije u vlasništvu poznatih banaka, već nezavisnih operatera poput Euroneta, koji naplaćuju visoke provizije, često i do 20%. Turisti, naročito oni koji nisu upoznati s ovim praksama, često postaju žrtve ovih prevara. Problem dodatno komplicira opcija dinamičke konverzije valute (DCC) koja može dovesti do znatno nepovoljnijeg tečaja prilikom podizanja novca. Hrvatska narodna banka prima rijetke pritužbe, a nadležnosti za nebankovne bankomate su u domenu tržišne inspekcije. Postoji inicijativa za uspostavu nacionalne bankomatske mreže koja bi omogućila podizanje novca bez naknada od 2025. godine, ali nije jasno hoće li to obuhvatiti i nebankovne bankomate.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvještaji naglašavaju zaštitu potrošača, iskorištavanje turista od strane privatnih operatera bankomata i potrebu za jačom regulacijom i nadzorom financijskih institucija kako bi se spriječile predatorske naknade i prijevare.
Centar: Centristički izvještaji fokusiraju se na činjenice, objašnjavajući prisutnost nebankovnih bankomata, visoke naknade i napore hrvatskih vlasti da riješe problem, uključujući prijedlog za nacionalnu mrežu bankomata.
Desno: Desno orijentirani narativi ističu ulogu slobodnog tržišta, odgovornost turista da budu informirani i skepticizam prema državnoj intervenciji, dok priznaju problem ali naglašavaju osobnu odgovornost.
