Austrougarski front u Crnoj Gori: Huter protiv srbijanskog predsjednika crnogorskog parlamenta
Dobrodošli u političku sapunicu koja bi se mogla zvati „Tko je veći Crnogorac?“ ili „Bitka za 13. srpanj“. Oskar Huter, zastupnik Demokratske partije socijalista (DPS), svojim posljednjim istupom izazvao je pravu buru u Crnoj Gori. Optužio je predsjednika Skupštine Crne Gore, Andriju Mandića, za šovinizam i sramoćenje 13. srpnja, jednog od najvažnijih datuma u crnogorskoj povijesti.
Ali, čekajte malo! Huter, koji je potomak emigranta iz Austro-Ugarske, sada drži moralne lekcije čovjeku čiji su preci rođeni u Crnoj Gori i koji je potomak ustanika i vojnika kraljevske vojske. Je li to licemjerje ili samo politička paranoja?
Huterova retorika ne samo da dijeli društvo, već i širi ksenofobiju i netrpeljivost. Tvrdio je da je crnogorska policija pomogla srbijanskom državljaninu Mandiću u institucionalizaciji šovinizma, dok istovremeno napada institucije koje ne kontrolira DPS.
Ovaj sukob nije samo politički gaf, već odraz duboke krize u crnogorskoj politici gdje se država poistovjećuje s partijom, a različitost identiteta i mišljenja smatraju neprijateljstvom.
Ako Crna Gora želi biti država svih svojih građana, mora odbaciti ovakve šovinističke i isključive politike.
A vi, što mislite? Je li Huter samo glas razuma ili opasni politički provokator? Ostavite komentar i uključite se u raspravu – jer ovdje se ne radi samo o politici, već o budućnosti Crne Gore!
Politički kontekst i povijesni teret
- srpanj simbolizira slobodu i otpor, ali Huterova izjava pokušava taj datum pretvoriti u ekskluzivni mit DPS-a. Njegova optužba da je Mandić četnički vojvoda i srbijanski državljanin zvuči kao da je izašla iz nekog prošlog stoljeća, a ne iz parlamenta jedne moderne države.
Huter, koji baštini nasljeđe 12. srpnja i promovira crnogorski jezik i latinicu kao oznaku novog identiteta, nije u poziciji držati moralne lekcije o crnogorstvu. Njegova retorika je opasna jer dijeli društvo na „prave“ i „neprave“ Crnogorce, što vodi ka daljnjoj polarizaciji.
Što se krije iza sukoba?
Ovaj sukob nije samo osobni ili stranački, već odražava dublje ideološke podjele u Crnoj Gori. DPS, koji je dugo bio na vlasti, sada se suočava s gubitkom kontrole i pokušava monopolizirati državu i njene institucije.
Napadi na Mandića i druge koji ne pripadaju DPS-ovoj viziji nacije pokazuju da DPS ne prihvaća Crnu Goru u kojoj vlast dijele različite etničke i političke skupine.
Zaključak: Crna Gora na raskrižju
Crna Gora se nalazi na raskrižju između inkluzivnosti i isključivosti, između demokracije i šovinizma. Huterov istup je upozorenje da politička kultura još nije sazrela za pravu demokraciju i poštivanje različitosti.
Ako Crna Gora želi opstati kao država svih svojih građana, mora odbaciti ovakve podjele i prihvatiti različite identitete i povijesne interpretacije.
A vi? Je li ovo samo još jedna politička predstava ili stvarni problem koji može ugroziti budućnost Crne Gore? Bacite koju riječ u komentarima, da vidimo tko je za mir, a tko za kaos!
Slug: austrougarski-front-u-crnoj-gori-huter-protiv-srbijanskog-predsjednika-crnogorske-skupstine
