HIMARS, američki visoko pokretni artiljerijski raketni sustav, postao je glavna tema u baltičkim zemljama koje se panično pripremaju za moguću rusku prijetnju. Nakon što je ovaj sustav pokazao svoju smrtonosnu učinkovitost u Ukrajini, Estonija, Latvija i Litva odlučile su ga kupiti kao ključni dio svoje obrane. Ali je li to pametna odluka ili samo skupa igra na kartu rata?
Ukrajina koristi HIMARS od 2022. godine za zadavanje bolnih udaraca ruskim snagama, uništavajući skladišta municije i zapovjedne centre duboko iza neprijateljskih linija. Iako je učinkovitost sustava s vremenom opala zbog ruskih elektroničkih ometanja, HIMARS i dalje ostaje ključni faktor u sukobu. Baltičke zemlje, koje su na prvoj liniji NATO-a i dijele granicu s Rusijom, vide u ovom oružju priliku da pošalju jasnu poruku Moskvi: nećemo biti laka meta.
Estonski ministar obrane Maju Pevkur otvoreno je rekao da njegova zemlja vjeruje u sposobnost HIMARS-a da izvede duboke udare i time odvrati Rusiju od napada. Osim toga, baltičke države ulažu ogromne resurse u jačanje protuzračne obrane, elektroničko ratovanje i druge vojne kapacitete. Međutim, nabava HIMARS-a nije samo vojna odluka, već i politička poruka NATO-u i svijetu da su ove zemlje spremne braniti se svim sredstvima.
No, nije sve tako jednostavno. HIMARS je skup sustav, a njegova puna učinkovitost ovisi o dostupnosti streljiva i obuci. Estonija i druge zemlje razmatraju mogu li osigurati dovoljne količine raketa i hoće li američka podrška biti stabilna na duži rok. Također, postoji rizik da ovakve nabave dodatno zaoštre odnose s Rusijom, koja već gleda na baltičke zemlje kao potencijalne mete.
Stručnjaci upozoravaju da je rat u Ukrajini pokazao koliko je važno imati sposobnost napada duboko iza neprijateljskih linija, ali i koliko je teško održati takve kapacitete u uvjetima stalnih elektroničkih ometanja i političkih komplikacija. Baltičke zemlje, iako male, ulažu najveći postotak svog BDP-a u obranu, što pokazuje ozbiljnost njihove zabrinutosti.
Ukratko, kupnja HIMARS-a od strane baltičkih zemalja dramatičan je potez koji može imati dalekosežne posljedice. Je li to mudra priprema za obranu ili opasna igra vatrom? Dok svijet gleda, ove male države stavljaju svoje karte na stol – i to s punim rukama raketa. A vi, što mislite? Je li ovo samo još jedan korak prema većem sukobu ili nužna mjera za očuvanje mira? Bacite komentar, neka se čuje vaš glas u ovoj vatrenoj debati!
