Ruska banka smanjila je referentnu kamatnu stopu za 20 baznih bodova, navodeći da su inflatorni pritisci u zemlji slabi, ali i dalje prisutni u određenim sektorima. Ovo je drugo smanjenje stope od rujna, dok monetarna politika ostaje stroga kako bi se inflacija vratila na ciljanu stopu od četiri posto. Godišnja inflacija u Rusiji pala je na 9,8 posto, a učinci restriktivne monetarne politike vidljivi su kroz pad cijena neprehrambenih proizvoda i jačanje rublje. Ipak, inflatorni pritisci na hranu ostaju visoki, a očekivanja inflacije blago su porasla. Gospodarstvo se postupno vraća na uravnotežen put rasta, dok rast potrošnje usporava. Tržište rada ostaje zategnuto, a uvjeti zaduživanja i dalje su restriktivni. Proinflatorni rizici prevladavaju, osobito zbog mogućih trgovinskih tenzija i fluktuacija cijena energenata. Sljedeći sastanak Ruske banke o monetarnoj politici zakazan je za 25. srpnja.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju društveni utjecaj inflacije i važnost održavanja stroge monetarne politike kako bi se zaštavila kupovna moć običnih građana. Ističu izazove s kojima se suočavaju niže prihodne skupine zbog visokih cijena hrane i zalažu se za državnu intervenciju u cilju ublažavanja inflatornih pritisaka.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o smanjenju kamatne stope Ruske banke kao promišljenom odgovoru na slabljenje inflacije, ističući oprezan pristup središnje banke u balansiranju rasta i kontrole inflacije. Fokusiraju se na tehničke aspekte monetarne politike i ekonomske pokazatelje poput stope inflacije i stanja na tržištu rada.
Desno: Desno orijentirani mediji naglašavaju pozitivne znakove stabilizacije gospodarstva i postupni povratak rasta, hvaleći odluku središnje banke o smanjenju kamatnih stopa kao korak prema poticanju ulaganja i potrošnje. Mogu umanjivati rizike od inflacije i ističu važnost tržišnih rješenja umjesto državne intervencije.
