Bivši kriminalci danas kupuju kruh susjedima: Teški životni uvjeti koji vode u zatvor i moralni kodeks nekadašnjih “kraljeva ulice”
Je li siromaštvo i teška sudbina opravdanje za kriminal? Ili je to samo put koji vodi u zatvor i gubitak moralnog kompasa? Kurir televizija istražila je priče ljudi koji su nekada bili na margini zakona, a danas žive drugačije, kupuju kruh susjedima i bore se sa svojim demonima.
Glad, okidač za kriminal? Hasan Dudić, pjevač i tekstopisac, prisjeća se vremena kada je kao dijete kraduckao jabuke i lubenice, a danas se prisjeća kako je glad bila svakodnevica deset godina nakon Drugog svjetskog rata. “Sjećam se kruha s mašću i alevom paprikom, nitko nas nije dirao”, kaže Dudić.
Đorđe Vasiljević, bivši zatvorenik i autor knjige “Dosje Atila”, otkriva da je njegov put ka kriminalu počeo kada je imao samo 13 godina. “Ušao sam u red za pakete pomoći, vidio kriminalce i odlučio krenuti tim putem. Držao sam pištolj prvi put, tresao sam se dva sata kasnije”, prisjeća se.
Moralni kodeks uličnih “kraljeva” Atila, kako ga zovu, ističe da su nekadašnje generacije kriminalaca imale svoj moralni kodeks. “Ustajali smo ujutro da pomognemo susjedima. Ako je baka Milka s drugog kata rekla da joj treba kruh, ja sam išao i kupovao joj kruh. Danas djeca imaju previše popuštanja, a kod nas su postojale samo dvije faze: dobar ili ne dobar”, kaže Atila.
Nataša Andonovski, specijalni pedagog, objašnjava da glad i siromaštvo mogu biti okidači, ali nisu opravdanje za kriminal. “Nisu svi gladni postali kriminalci, postoje i genetske predispozicije i okolina koja utječe. Danas su kriminalne grupe organiziranije, a čak i maloljetna djeca su sve češće uključena”, upozorava.
Organizirani kriminal i regrutacija siromašnih Dejan Radenković, bivši funkcioner MUP-a, ističe da siromaštvo nije jedini razlog za kriminal. “Ljudi iz dobrostojećih obitelji također biraju kriminalni put, ali siromašniji prolaze duži put do pozicioniranja u kriminalnom miljeu. Organizirane grupe regrutiraju siromašne da izvršavaju kaznena djela”, kaže Radenković.
Moralna dilema: Tko je veći štetočina – kriminalac ili zakoniti izvršitelj? Voditeljica Jovana Grgurević postavlja pitanje: “Je li bolji čovjek onaj koji se bavi nezakonitim poslovima ili onaj koji u okviru zakona nanosi štetu običnom čovjeku?” Navodi primjer javnih izvršitelja koji često nanose više štete nego kriminalci.
Atila dodaje da najveću štetu planeti nanose političari, a ne kriminalci. “Mi smo nekada imali poštovanje prema starijima, pomagali smo susjedima, a danas djeca nemaju takav odgoj”, zaključuje.
Zaključak: Teški uvjeti ne opravdavaju kriminal, ali ga često pokreću Ova priča pokazuje da kriminal nije samo pitanje izbora, već i posljedica teških životnih okolnosti, siromaštva i društvenih problema. Međutim, moralni kodeks i ljudskost nekadašnjih kriminalaca pokazuju da nije sve crno-bijelo.
A što vi mislite? Jesu li ovi ljudi zaslužili drugu priliku ili je kriminal uvijek nepopravljiv? Podijelite svoje mišljenje, možda baš vaša priča može promijeniti nečiji život!
Izvor: Kurir televizija, razgovori s Hasanom Dudićem, Đorđem Vasiljevićem, Dejanom Radenkovićem, Natašom Andonovski i Atilom.
