Rodno zasnovano nasilje nad novinarkama u Crnoj Gori: Zašto zakon ne štiti one koje nas informiraju?
U Crnoj Gori novinarke su sve češće žrtve seksističkog i rodno zasnovanog nasilja, a zakonodavstvo ne pruža adekvatnu zaštitu. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) zahtijeva da se u zakon unesu odredbe koje će seksizam tretirati kao kazneno djelo, a ne samo kao prekršaj.
Što se događa?
Prema podacima Državnog tužiteljstva, prošle godine formirano je 14 predmeta napada na novinare, od kojih je 9 bilo protiv novinarki. U prvih šest mjeseci ove godine, od 9 predmeta, 6 se odnosi na napade na žene u novinarstvu. Policija također bilježi porast online prijetnji putem društvenih mreža. Iako su prijetnje i uvrede svakodnevne, tužiteljstvo ih uglavnom tretira kao prekršaje, što znači blage kazne za počinitelje.
Kada prijetnje postanu svakodnevica
Novinarke poput Ane Raičković, Itane Kaluđerović i Dragane Šćepanović javno su govorile o svojim iskustvima. Itana je dobila prijetnju na Facebooku: „Pazi, metak!“ – podnesena je kaznena prijava, ali sud ju je odbacio i počinitelja kaznio samo prekršajno. Šokantno je da je isti počinitelj kazneno procesuiran zbog napada na policiju, ali ne i zbog prijetnji novinarki. Itana je ispričala kako joj je počinitelj u tužiteljstvu rekao da nije mislio prijetiti, već upozoriti, što je izazvalo podsmijeh i dodatnu frustraciju.
Zašto je to problem?
Rodno zasnovano nasilje nije samo osobni problem novinarki – to je društveni problem koji podriva slobodu medija i demokraciju. Seksistički komentari i prijetnje ne utječu samo na žrtve, već i na njihove obitelji i profesionalni ugled. U patrijarhalnim i tradicionalnim sredinama, kao što su mnoge u Crnoj Gori, ovaj problem je još izraženiji.
Što stručnjaci predlažu?
DPNCG i druge organizacije traže da se u zakon unesu jasne odredbe koje će definirati seksizam kao kazneno djelo. Predlaže se da se novinarstvo, kao profesija od javnog značaja, posebno zaštiti, a online nasilje ozbiljno shvati. Također, predlažu se strože kazne za počinitelje, veća solidarnost među ženama u medijima i stalna edukacija o rodnoj ravnopravnosti i stereotipima.
Državna tužiteljica Ivana Petrušić Vukašević ističe da je potrebno unaprijediti zakonski okvir jer trenutačno tužitelji nemaju osnovu da tretiraju seksističke i mizogine komentare kao kaznena djela, već samo kao prekršaje. Zastupnica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč predlaže da novinari dobiju status službenih osoba i da se u zakonu prepozna dvostruka ugroženost novinarki – zbog posla i spola.
Politička neosjetljivost i društvena odgovornost
Milena Vuković iz GP URA ukazuje da političari često ne razumiju problematiku i da im nije jasno zašto je isticanje ljepote žene, a ne njezina znanja i profesionalnog integriteta, uvredljivo. Kritiziraju se i izjave pojedinih političara koji ciljaju medije i novinare, što dodatno potiče govor mržnje.
Zaključak: Hoće li zakon konačno stati na stranu novinarki?
Jasno je da je trenutačni zakon nedostatan. Seksizam i rodno zasnovano nasilje nad novinarkama ozbiljan su problem koji ugrožava slobodu medija i sigurnost žena u javnom životu. Potrebne su hitne izmjene zakona, strože kazne i društvena osuda takvog ponašanja.
Ako mislite da je ovo samo još jedna priča o „ženskim problemima“, razmislite ponovno. Kada novinarke ne mogu raditi bez straha, što to znači za sve nas? A ako imate neki svoj „omiljeni“ seksistički komentar ili ste vidjeli kako se netko bahato ponaša prema novinarkama, slobodno podijelite – možda zajedno možemo promijeniti stvari.
slug: borba-protiv-seksizma-i-nasilja-nad-novinarkama-u-crnoj-gori
