Bosna i Hercegovina ima najveći broj termoelektrana na ugljen u jugoistočnoj Europi koje koriste zastarjelu tehnologiju i značajno doprinose zagađenju zraka. Prema izvješću mreže ekoloških organizacija, emisije sumpornog dioksida iz termoelektrana u BiH višestruko premašuju dozvoljene granice, što predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik, osobito za djecu. Termoelektrane Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7 su među najvećim zagađivačima u regiji. Zagađenje nije samo ekološki problem, već i uzrok velikog broja smrtnih slučajeva godišnje. Ovaj problem prepoznale su i međunarodne organizacije poput UNICEF-a i Svjetske banke.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju utjecaj termoelektrana na okoliš i zdravlje ljudi. Ističu zastarjelu tehnologiju, prekomjerne razine zagađenja i hitnu potrebu za prelaskom na čišće izvore energije. Narativ se fokusira na ljudske žrtve, posebno utjecaj na zdravlje djece, te poziva na strože ekološke regulative i međunarodnu podršku održivom razvoju.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama vezanim za broj termoelektrana i razine zagađenja, priznajući ekološke i zdravstvene rizike. Prikazuju uravnotežen pristup, uključujući ekonomsku važnost ovih postrojenja za proizvodnju energije i zapošljavanje, uz potrebu za modernizacijom i mjerama kontrole zagađenja. Narativ je pragmatičan, fokusiran na postupne reforme i ulaganja u čišće tehnologije.
Desno: Desno orijentirani izvori mogu naglašavati ekonomske i energetske aspekte termoelektrana u BiH. Mogu umanjivati ekološke zabrinutosti ili ih prikazivati kao izazove koje treba kontrolirati bez drastičnih promjena koje bi mogle naštetiti ekonomiji ili opskrbi energijom. Narativ često ističe važnost očuvanja energetske neovisnosti i zaštite radnih mjesta u ugljenoj industriji, zagovarajući oprezan pristup ekološkim regulativama.
