Dobrodošli u Bosnu i Hercegovinu, zemlju gdje dugovi rastu, izbori se približavaju, a visoki predstavnik Kristijan Šmit koristi bonske ovlasti kao da je na nekoj političkoj areni, a ne u zemlji koja već godinama ne može postići dogovor o osnovnim financijskim pitanjima! Znate li da je Šmit 17. srpnja donio odluku da se dug od 56 milijuna eura slovenskoj tvrtki Viaduct isplati iz proračuna Republike Srpske? Da, dobro ste pročitali – Republika Srpska će platiti dug nastao zbog spora oko koncesije za hidroelektranu na rijeci Vrbas, koji traje već godinama! I to nije sve. Šmit je istovremeno osigurao novac za Centralnu izbornu komisiju BiH kako bi se pokrili troškovi nabave novih izbornih tehnologija, uključujući skenere glasačkih listića i biometrijske skenere, za opće izbore zakazane za 2024. godinu. Sve to, naravno, koristeći bonske ovlasti koje mu daju moć mijenjati domaće zakonodavstvo bez suglasnosti domaćih vlasti.
Je li ovo rješenje ili samo još jedan dokaz da je BiH zarobljena u začaranom krugu financijskih i političkih problema? Viaduct je pokrenuo arbitražni postupak protiv BiH, a nakon presude Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, traži se zapljena državne imovine, uključujući sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH i nekretnine Centralne banke BiH u više gradova. Dok se entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu dogovoriti o raspodjeli prihoda od putarina, koje su namijenjene za izgradnju i održavanje cesta, dug raste, a financijska situacija postaje sve napetija.
Šmit tvrdi da isplata duga neće utjecati na proračunsku stabilnost Republike Srpske i da građani neće biti pogođeni, ali je li to zaista tako? Ima li itko u BiH kontrolu nad ovim procesima ili je sve prepušteno međunarodnim predstavnicima i njihovim odlukama? Centralna izborna komisija procijenila je da će za uvođenje novih izbornih tehnologija biti potrebno oko 59 milijuna eura, a budući državni proračun za 2024. godinu još nije usvojen, pa je Šmit odlučio da sredstva osigura iz dobiti Centralne banke BiH. Ovo je prvi put da se dobit Centralne banke stavlja na raspolaganje državnim institucijama, a ne entitetima, što je izazvalo dodatne tenzije između entiteta.
BiH se suočava i s još nekoliko tužbi investicijskih arbitraža, s potencijalnim potraživanjima koja premašuju 1,3 milijarde eura! U ovom kaosu, Šmit poziva vlasti na svim razinama da odmah ispune svoje obveze i usvoje državni proračun, dok kulturne ustanove i druge institucije godinama čekaju rješenje svog pravnog i financijskog statusa.
Ova situacija je savršen primjer kako međunarodni pritisci, unutarnje podjele i neefikasnost vlasti mogu dovesti zemlju do ruba financijskog kolapsa. Ako mislite da je ovo samo još jedna dosadna politička priča, razmislite ponovno – ovdje se radi o novcu koji bi mogao promijeniti živote milijuna ljudi, ali umjesto toga, koristi se kao sredstvo političke igre i međunarodnih pritisaka.
Pa, što vi mislite? Je li Kristijan Šmit heroj koji spašava BiH od financijskog kaosa ili samo još jedan igrač u igri bez pravila? Podijelite svoje mišljenje, bacite neki sarkastični komentar ili se samo nasmijte – jer u BiH, izgleda, jedino humor može spasiti od ludila!
