Europa se suočava s ozbiljnom klimatskom krizom, a svibanj je bio drugi najtopliji u povijesti, s prosječnom temperaturom zraka znatno iznad klimatskog prosjeka. Suša je pogodila mnoge dijelove sjeverozapadne Europe, ugrožavajući poljoprivredu i izazivajući strah od nestašice vode tijekom ljeta. Globalno zatopljenje produbljuje klimatsku krizu, s prosječnim temperaturama koje su premašile ciljeve postavljene Pariškim sporazumom. Ove promjene mogu dovesti do katastrofalnih posljedica, uključujući masovne migracije i ugrožavanje života milijuna ljudi. Podaci europske službe za klimatske promjene Kopernikus potvrđuju ove zabrinjavajuće trendove, dok meteorološke organizacije upozoravaju na hitnu potrebu za djelovanjem.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju hitnu potrebu za sustavnim promjenama u borbi protiv klimatskih promjena, ističući neuspjehe vlada i korporacija u ispunjavanju ciljeva Pariškog sporazuma. Fokusiraju se na ljudski utjecaj, uključujući prijetnju ranjivim skupinama, i pozivaju na hitne i sveobuhvatne klimatske politike.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama o rastućim temperaturama i sušama, naglašavajući važnost međunarodne suradnje i poštivanja klimatskih sporazuma. Predstavljaju znanstvene podatke i mišljenja stručnjaka, zagovarajući uravnotežene i pragmatične pristupe ublažavanju učinaka klimatskih promjena.
Desno: Desno orijentirani izvori mogu priznati klimatske promjene, ali često naglašavaju ekonomske posljedice i upozoravaju na pretjerane regulacije koje bi mogle naštetiti gospodarstvu. Mogu isticati strategije prilagodbe i tehnološke inovacije umjesto drastičnih političkih promjena, ponekad dovodeći u pitanje hitnost ili opseg krize.