JNA mirovine u Hrvatskoj: Misterij pada broja korisnika i rasta iznosa!
Znate li da gotovo 3.000 ljudi u Hrvatskoj još uvijek prima mirovinu kao bivši pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA)? Da, dobro ste pročitali! Iako se broj korisnika ove mirovine svake godine smanjuje, prosječni iznos mirovine ne samo da ne pada, već raste – i to prilično značajno.
Tko prima ove mirovine?
Od ukupnog broja korisnika, čak 1.800 su žene, dok je muškaraca oko 1.100. Većina korisnika su zapravo korisnici obiteljskih mirovina, što znači da su supruge preminulih bivših pripadnika JNA preuzele pravo na mirovinu. Starosnu mirovinu prima oko 1.200 osoba, dok invalidsku koristi njih 400.
Koliko iznose mirovine?
Prosječna mirovina muškaraca iznosi oko 400 eura, dok je kod žena znatno niža, oko 280 eura. Ali evo šokantnog dijela: prošle godine prosječna mirovina bila je oko 340 eura, što znači da je u samo jednoj godini porasla za čak 60 eura! Prije deset godina, prosječna mirovina iznosila je samo 200 eura. Dakle, dok broj korisnika pada, iznos mirovine raste kao da je u pitanju neki čarobni trend.
Zašto se broj korisnika smanjuje?
Broj korisnika JNA mirovina opada jer bivši pripadnici stare vojske polako odlaze u zasluženu mirovinu – ili bolje rečeno, u vječni počinak. Godine 2010. bilo ih je čak 4.000, što znači da se broj prepolovio za samo deset godina. Ali, zašto onda mirovine rastu? Odgovor leži u posebnim zakonima koji reguliraju ove mirovine, koje spadaju u kategoriju povlaštenih. Dakle, dok se broj smanjuje, oni koji ostaju dobivaju sve veće iznose.
Je li to fer?
Dok se prosječne mirovine u Hrvatskoj kreću oko 300 eura, JNA mirovine su među najizdašnijima u toj kategoriji. A da stvar bude još zanimljivija, pomorci, koji su također u grupi povlaštenih umirovljenika, primaju najmanje prosječne mirovine. Dakle, dok jedni dobivaju sve više, drugi se bore s minimalnim iznosima.
Što to znači za društvo?
Ova situacija otvara mnoga pitanja o pravdi i jednakosti u mirovinskom sustavu. Kako je moguće da broj korisnika opada, a da prosječni iznos mirovine raste? Je li to posljedica političkih odluka, ili jednostavno zakonskih propisa koji favoriziraju određene skupine? I dok se broj korisnika smanjuje, država i dalje izdvaja značajna sredstva za ove mirovine, što može opteretiti mirovinski fond.
Zaključak
JNA mirovine u Hrvatskoj su prava enigma: broj korisnika pada, ali iznosi rastu. Većina korisnika su žene koje primaju obiteljske mirovine, dok muškarci dobivaju nešto više. Ova kategorija mirovina spada u povlaštene, što objašnjava rast prosječnih iznosa. Ali je li to fer prema ostalim umirovljenicima? Rasprava je otvorena!
Ako ste mislili da su mirovine dosadna tema, razmislite ponovno! Ova priča ima sve elemente drame, misterije i pravde. A vi, što mislite o ovome? Je li vrijeme za reformu ili da pustimo stvari da idu svojim tijekom? Bacite komentar, možda baš vaša ideja promijeni igru!
