Obrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podnijela je žalbu Apelacionom vijeću Suda BiH, ukazujući na povrede postupka, uključujući nepristranost suda i nepravilnosti u primjeni izmijenjenog Kaznenog zakona BiH. Žalba ističe da izmijenjeni zakon nije bio na snazi u trenutku donošenja ukaza, te da Dodik nije mogao počiniti kazneno djelo koristeći ustavna ovlaštenja. Prvostupanjska presuda osporena je zbog pravnih i proceduralnih pogrešaka, uključujući ignoriranje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta i povrede prava obrane. Apelaciono vijeće će razmatrati žalbe, a potvrda presude može dovesti do prestanka mandata Dodika kao predsjednika RS. Politička situacija u BiH je napeta, s upozorenjima o mogućoj krizi i sukobima između entitetskih i državnih institucija.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi mediji naglašavaju proceduralne nepravilnosti i političke motive iza optužbi protiv Milorada Dodika, ističući zabrinutost zbog legitimnosti uloge visokog predstavnika i mogućeg političkog progona. Često prikazuju slučaj kao dio šire borbe protiv vanjskog uplitanja u suverenitet BiH.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama slučaja s fokusom na pravne procedure i implikacije presude i žalbe. Naglašavaju napetosti između entitetskih i državnih institucija i moguće političke posljedice sudskih odluka, održavajući uravnotežen pristup bez jake pristranosti.
Desno: Desničarski mediji ističu argumente obrane o neustavnosti optužbi i zloupotrebi pravnog sustava protiv Dodika. Prikazuju Dodika kao branitelja ustavnih prava Republike Srpske i kritiziraju uplitanje međunarodne zajednice, predstavljajući presudu kao politički motiviranu i nepravednu.