Glavna tema članka odnosi se na otpornost demokracije u Crnoj Gori u uvjetima političke polarizacije i populizma. Različiti sugovornici iz područja politike, akademije i civilnog društva ističu da crnogorsko društvo nema konsenzus o smjeru kretanja, što ugrožava društvenu koheziju i kvalitet demokracije. Naglašava se potreba za jačanjem civilnog društva, transparentnošću institucija i prevladavanjem blokada koje usporavaju reforme, osobito izbornu reformu. Također, ukazuje se na političke tenzije, kontrolu medija i nedostatak učinkovitih institucija kao ključne izazove. Ovaj problem prepoznat je i u političkim analizama koje ukazuju na prisutnost veto igrača i polarizaciju koja sprječava napredak.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi izvori naglašavaju potrebu jačanja civilnog društva i demokratskih institucija za otpornost na populizam i političku polarizaciju. Ističu važnost sudjelovanja građana i kritiziraju utjecaj veto igrača i političkih elita koje blokiraju reforme. Narativ se fokusira na društvenu koheziju i zaštitu demokratskih prava.
Centar: Centristički izvori predstavljaju uravnotežen pogled priznajući izazove političke polarizacije i institucionalnih slabosti u Crnoj Gori. Naglašavaju važnost dijaloga između političkih aktera i civilnog društva za pronalaženje konsenzusa i napredak reformi, osobito izborne reforme. Narativ je pragmatičan, fokusiran na potrebu institucionalne otpornosti i demokratske stabilnosti.
Desno: Desničarski izvori često ističu prijetnje koje predstavljaju političke elite i veto igrači koji se vide kao prepreke napretku i reformama. Mogu naglašavati nacionalni identitet i skepticizam prema vanjskim utjecajima poput Europske unije. Narativ ponekad ističe neuspjehe trenutnog političkog sustava i poziva na jaču upravu i vladavinu prava.
