Raseljene osobe iz bivših jugoslavenskih republika, osobito s Kosova, u Crnoj Gori još uvijek nemaju osnovna prava, uključujući pravo na državljanstvo. Odluka bivšeg režima Mila Đukanovića iz 2010. godine proglasila je njihov boravak nezakonitim, što je dovelo do gubitka prava na državljanstvo. Predsjednik Saveza udruga raseljenih i izbjeglih osoba Milenko Jovanović ističe da je problem bio politički, a ne pravni, jer su raseljeni tretirani kao glasačko tijelo koje treba spriječiti da glasa za srpske stranke. Aktualna vlast nije pokazala volju da ispravi ovu nepravdu, a mnogi raseljeni čekaju desetljećima na državljanstvo. Crna Gora je jedna od rijetkih država koja zahtijeva odricanje od prethodnog državljanstva, što dodatno komplicira situaciju. Jovanović poziva na bezuvjetno stjecanje crnogorskog državljanstva za raseljene bez traženja odricanja od matičnog državljanstva, jer bi to predstavljalo nastavak diskriminacije. Raseljeni i dalje nemaju prava na rad u državnim institucijama osim u prosvjeti, a njihova prava u području socijalnog i zdravstvenog osiguranja su ograničena. Potrebna je politička volja da se ovaj problem riješi i da raseljeni dobiju ravnopravan status.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju ljudska prava i diskriminaciju prema raseljenim osobama, kritizirajući prošlu i sadašnju vlast zbog nečinjenja. Ističu potrebu za bezuvjetnim priznavanjem državljanstva i osuđuju političke motive uskraćivanja prava.
Centar: Središnji mediji izvještavaju o činjenicama, pravnom okviru i političkom kontekstu. Prikazuju povijesne odluke i stavove aktualne vlasti, naglašavajući složenost zakona o državljanstvu i ravnotežu između suvereniteta i ljudskih prava.
Desno: Desno orijentirani mediji naglašavaju suverenitet Crne Gore u određivanju zakona o državljanstvu, uključujući uvjet odricanja od prethodnog državljanstva. Problem se može prikazati kao politički vezan uz izborni utjecaj, s fokusom na poštivanje zakona i nacionalni interes.
